Kada je Kina 31. prosinca 2019. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prvi put prijavila slučajeve koronavirusa, taj je virus opisan kao novi soj upale pluća i nije imao ime. 

U roku od dva tjedna kineski su znanstvenici identificirali sekvencu genoma virusa, genetski kod koji čini virus.  I nešto više od 11 mjeseci otkako je WHO prijavljen virus, prvi su ljudi cijepljeni, što ovo cjepivo čini najbržim cjepivom u povijesti. Znanstvenici kažu kako još uvijek znamo nevjerojatno veliku količinu podataka o koronavirusu, ali, opet, neke stvari, i to doista bitne, ne znamo.

Odakle potječe koronavirus

Dok su se vlade utrkivale u pronalaženju cjepiva za virus, jedno od najosnovnijih pitanja palo je s radara javnosti: koje je porijeklo virusa? Oko izvora virusa pokrenute su mnoge teorije zavjere. U početku je virus izgledao kao da je povezan s tržnicom Wuhan koja prodaje žive, divlje životinje, no studija Lanceta objavljena u siječnju pokazala je da trećina početnih pacijenata nema izravnu vezu s tim tržištem. Neki, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, ispitivali su je li virus pušten iz laboratorija u Wuhanu. Znanstvenici kažu kako postoje ogromni dokazi da je virus nastao u prirodi, nakon desetljeća uništavanja staništa divljim životinjama i uzgajanja istih tih bića u njima neprirodnim uvjetima. Studije su pronašle dokaze da je virus možda cirkulirao Sjedinjenim Državama i Europom u prosincu 2019., mjesecima ranije nego što se mislilo. Kineski državni mediji probali su "prodati priču" kako virus nije došao iz Kine.  Svjetska zdravstvena organizacija, koja istražuje podrijetlo virusa, proučit će je li Covid-19 mogao kružiti Kinom prije nego što su prvi slučajevi otkriveni u prosincu.

Unatoč mnoštvu teorija zavjere, postoji nekoliko stvari oko kojih se većina znanstvenika slaže. Covid-19 je koronavirus, vrsta virusa koja je odgovorna za sve, od prehlade do SARS-a. Zoonotski je, što znači da je izvorno potekao od životinje. Neke studije ukazuju na šišmiše kao vjerojatne vektore za koje je već ranije poznato da prenose koronaviruse. Ipak, trebat će godine i godine znanstvenicima da otkriju kada je prvi put prešao ovaj virus na ljude - slično je bilo s ebolom. U više od 40 godina ebole ljudi nisu uspjeli definitivno reći od koje je životinje prvo potekla, piše CNN . 

Zašto neki ljudi imaju jače simptome, a neki ih nemaju uopće?

Kada je Covid-19 prvi put identificiran, na njega se gledalo kao na respiratornu bolest. No kako su mjeseci odmicali, postajao je očit čitav niz simptoma i komplikacija bolesti. Mnogi ljudi izgube njuh. Neki ljudi povraćaju ili imaju proljev ili imaju promjenu boje na prstima ruku i nogu. Nekima Covid-19 dovodi do oštećenja mozga. Mnogi nakon oporavka imaju dugotrajne posljedice na zdravlje - kronični umor, tešku anksioznost...  Studija objavljena u British Medical Journalu u kolovozu otkrila je da je oko 10% pacijenata imalo "produljenu" bolest od Covida-19 koja je trajala više od 12 tjedana. Ipak, znanstvenici još uvijek ne znaju zašto neki ljudi pate više od drugih. Pismo objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine u studenom opisuje slučaj kada su dva 60-godišnja jednojajčana blizanca zaražena Covid-19 imala vrlo različite ishode. Jedan blizanac pušten je iz bolnice nakon dva tjedna bez ikakvih komplikacija, drugi je prebačen na intenzivnu njegu, na respirator.

Jednostavan zaključak je bio: "Svaka osoba je posebna i svaka ima drugačiju genetiku". Slično je bilo i s demografskom slikom, znanstvenici su među prvim slučajevima primijetili da su najčešće stradavale muške, starije osobe. Znanstvenici znaju ponešto o tome zašto djeca imaju manje ozbiljne infekcije i simptome koronavirusa - imaju manje ACE2 receptora u nosu, a ti receptori su način na koji koronavirus ulazi u naše stanice. Ali oni zapravo ne mogu objasniti zašto stariji ljudi imaju tako visoku stopu smrtnosti od koronavirusa - mnogo veću nego od uobičajene gripe. 

Kako se širi koronavirus? 

Još u siječnju Kina je potvrdila da se virus mogao širiti s čovjeka na čovjeka. Ali, kako točno? Neki su tvrdili da je dovoljna distanca, da je dovoljno da netko kihne u blizini vas, da se ne možete zaraziti ako imate masku. A, opet, prijavljeni su slučajevi gdje su se ljudi, uz sva poštivanja epidemioloških mjera uspjeli zaraziti u dućanu ili ljekarni.

Znanstvenici kažu kako su ključni način širenja virusa ipak kapljice u zraku kad netko kašlje ili kihne. Te kapljice padaju na zemlju, a maske mogu pomoći u sprječavanju njihovog širenja. Ali neki znanstvenici tvrde da se virus također širi i aerosolima - mnogo manjim česticama koje mogu satima ostati suspendirane u zraku i putovati na velike udaljenosti. Platnene maske od njih ne štite.

Postoje i druga pitanja. Nejasno je koja je doza koronavirusa potrebna da bi se netko zarazio. Djeca će vjerojatnije biti asimptomatska, ali još uvijek nema konačnih odgovora o tome koliko su djeca uključena u širenje virusa. Sva su ova pitanja važna jer imaju implikacije na politike koje vlade primjenjuju. Ako su djeca uključena u širenje virusa, onda ima smisla zatvoriti škole - i obratno, ako nisu uključena u širenje virusa, zatvaranje škola može imati velik utjecaj na kraju.

Koliko dugo je netko imun na koronavirus?

U kolovozu su istraživači sa Sveučilišta u Hong Kongu rekli da je 33-godišnjak ponovno zaražen Covid-19 - 4,5 mjeseca nakon što je prvi put zaražen. To je potvrdilo strahove - moguće je ponovno zaraziti se. Ipak, tvrde znanstvenici, to je iznimno rijetko.  Najmanje 6 mjeseci vam treba da se ponovno zarazite koronavirusom, piše CNN .