Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u četvrtak da bi se Zakon o elektroničkim komunikacijama kojima bi se u borbi protiv koronavirusa ozakonilo široko praćenje mobitela građana trebao u Hrvatskom saboru donijeti dvotrećinskom većinom.
"Ne znam tko je uopće srčano za to. Očekivao bih da oni koji ga predlažu stanu na sred trga i zapomažu kao Jeremija da ćemo svi pomrijeti ako taj zakon i te izmjene ne usvojimo jučer. Ali ne, tu se uporno štreberski ide u drugu proceduru, valjda na iscrpljivanje da ljudi odustanu", rekao je Milanović u intervjuu za N1 upitan o Zakonu o elektroničkim komunikacijama.
Kaže da mu to malo ukazuje na dvojbene namjere onoga koji predlaže. "Zašto pobogu, kome to treba? I to još uz suglasnost praćene osobe. Zašto? Kakva je smisao te mjere,ako je to uz suglasnost praćene osobe”, dodao je.
Upozorio je i da ljudi koji su obuhvaćeni tom mjerom - a to je u ovom trenutku cijela Hrvatska, imaju pravo na naknadu. "To je utuživo, čemu se izlažemo nepotrebnom riziku oko toga. Donesite odluku dvotrećinskom većinom i stvar riješena", kazao je.
Potpuno drugačija kriza od one 2008.
Milanović je upozorio i da ćemo zbog sadašnje krize vezane uz pandemiju koronavirusa ove godine imati veliki gospodarski pad i narast će i nezaposlenost, samo je pitanje za koliko. Smatra i da vladine zaštitne mjere nisi zakašnjele, ali i da je vlada mjere napravila na pritisak.
"Ja sam to rekao kada su izašli s prvim mjerama da je to rad u progresu, koji traje. I ovo što su sada odlučili pitanje je koliko dugo to može trajati i gdje su nam granice i našeg i svačijeg kapaciteta. Ovo drži vodu za nekoliko mjeseci", ocijenio je.
Smatra i da je ova kriza potpuno drugačija od one iz 2008. godine. Drži kako je ovo kriza i ponude i potražnje u kojoj ako bude previše dugo kriza ponude doći će do inflacije pod uvjetima da ljudi imaju dovoljno sredstava. „Bit će novaca neće biti robe, potpuno je neusporediva prema svim parametrima s krizom iz 2008. godine i po otpornosti bankarskog sustava i građana i po stopi nezaposlenosoti koja je puno manja nego 2008. u cijeloj Europi. Druge su okolnosti. Ova kriza nije bila u nastajanju, ona je sve šokirala”, istaknuo je.
Vezano uz ideje o smanjivanju plaća u javnom sektoru kazao je kako u tom sektoru radi 250.000 ljudi ukupno i kada se odbije one kojima nije u redu smanjivati plaću na kraju se dođe ne do samo jako malih ušteda nego do jedne druge stvari - država se sada zadužuje i morat će vraćati taj dug.
Stoga, kada kriza prođe država će morati vraćati taj dug, a što znači da će ljudi koji rade u javnom sektoru sljedeću povišicu vidjeti u dalekoj budućnosti. "I zato im dva puta smanjivati plaću nema smisla”, ocijenio je.
Zdravstveni sustav je "žilava struktura"
Predsjednik Republike drži i da će banke u cijeloj priči biti profiteri, ali i da to ne smije biti tako. Naveo je i da je Hrvatska narodna banka u ovoj krizi otpustila 6,5 milijardi kuna rezervi koje posuđuju državi. No zanima ga i uz koliku kamatu. Drži i da je to profiterstvo ako su one više od jedan posto. „Ne samo da o tome treba voditi računa tko koliko zarađuje i na čiju grbaču nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata”, rekao je Milanović urazgovoru za N1.
Upitan kako ocjenjuje naš zdravstveni sustav drži da je on robustan te iako je dosta toga uništeno "o je jedna žilava struktura". Upozorio je kako ga opterećuju troškovi farmaceutske industrije, jer se radi o ogromnim dugovima.
Vezano uz stanje u domovima za starije i nemoćne i situaciju u Splitu i Koprivnici smatra da oko tih domova treba provesti istragu. No, ustvrdio je, u domovima za stare i nemoćne je temperatura kod štićenika kojih ima nekoliko stotina normalna stvar.
Podsjetio je i da je i njegov otac preminuo u jednom takvom domu u centru Zagreba.
