Više od pola godine od početka pandemije bolesti Covid-19, znanstvenici diljem svijeta još uvijek pokušavaju pronaći više dokaza o koronavirusu.
Istražuje se kako i gdje se ljudi zaraze, kao i koje mjere su učinkovite u daljnjem sprječavanju širenja zaraze virusom koji je diljem svijeta već potvrđen kod više od 40 milijuna ljudi, dok je više od milijun i 150 tisuća zaraženih preminulo.
Iako je drugi val zaraze, koji je pogodio svijet krajem kolovoza, žešći od prvog vala u proljeće, a taj je većina država pokušavala suzbiti "lockdownovima" ili zatvaranjem, u ovom drugom valu tvorci politika mogu se osloniti na veći broj istraživanja i saznanja o širenju virusa pa je većina, barem dosad, pokušavala "labavijim" mjerama držati situaciju pod kontrolom, piše Politico.eu.
No, ovog tjedna se i to promijenilo pa se krenulo sa žešćim mjerama zbog velikog broja novozaraženih.
Znanstvena objašnjenja za RTL.hr je iznio i član Vladinog znanstvenog savjeta, epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić.
Zaštitne maske
Zaštitne maske sada se uglavnom nose u javnom prijevozu diljem Europe, kao i u trgovinama, ali i na nekim mjestima vani, posebno gdje se nalazi veći broj ljudi koji ne mogu držati distancu.
No, znanstvena mišljenja o učinkovitosti maski su se tijekom mjeseci pandemije mijenjali pa su na temelju njih uglavnom i vlasti određivale jesu li one obavezne ili se samo preporučuju.
Jedan od najistaknutijih njemačkih stručnjaka za koronavirus Christian Drosten u rujnu je iskreno kazao kako je rasprava o maskama kompleksna, ali je i inzistirao da postoje dokazi koji pokazuju da su učinkovite.
Rekao je da je jedna stvar vrlo jasna: "Maska će sigurno 'uhvatiti' kapljice koje relativno brzo slete na tlo na distanci od jednog i pol metra oko vas". To nije tako sigurno kada se radi o česticama aerosola.
No, Drosten i drugi znanstvenici su složni da samo maske nisu dovoljne nego je jako bitno, uz njihovo nošenje, kad god je moguće, održavati i fizičku distancu.
"Ključno je da ih nose svi, a ne samo neki"
Branko Kolarić ističe da su maskice sigurno učinkovite kod širenja respiratornih bolesti, ali samo ako se koriste na pravilan način.
"Maskice su svakako učinkovite kod sprečavanja širenja respiratornih zaraznih bolesti, ali u slučajevima kada se koriste na ispravan način. Ključno je da ih nose svi, a ne samo neki. Posebno je važno da ih nose oni koji su zaraženi. U tom slučaju je zaštita do nekih 70 posto. Ako bi nosili maske svi, i to pravilno – širenje zaraze bi se smanjilo čak i do 95 ili 99 posto", ističe Kolarić za RTL.hr.
"Kada maskice ne koristimo na ispravan način tada one same mogu postati pogodna podloga za zadržavanje raznih mikroorganizama na sebi. Može se postaviti pitanje da li bi s papirnatom maramicom s kojom ste obrisali stol u kafiću obrisali i svoje lice ili se obrisali oko usta, a svjedoci smo kako ljudi upravo maskice odlažu po stolovima u kafićima i nakon toga ih ponovno stavljaju na svoje lice. Svakako pretpostavljam da bi se na takvim maskicama moglo pronaći raznih mikroorganizama", upozorava Kolarić.
"Maskice nikako nije preporučljivo opetovano skidati i stavljati ili nositi oko lakta, ruke, na retrovizoru u automobilu, u džepu, u torbicama, odlagati (privremeno) po stolovima i drugim površinama itd. Ako već postoji namjera maskicu za višekratno korištenje skidati i ponovno stavljati na lice, tada bi bilo preporučljivo za istu imati pripremljenu čistu vrećicu ili malu posudicu u kojoj ćete maskicu čuvati do ponovnog stavljanja na lice", kaže Kolarić.
Objasnio je i razliku između jednokratnih i višekratnih maskica.
"Kirurške maskice za jednokratnu upotrebu su kako i njihovo ime kaže samo za jednokratnu upotrebu te bi se nakon korištenja trebale baciti, maskica kada se jednom stavi na lice ne bi ju se smjelo više dirati i namještati do trenutka kada ju se skida s lica i odbacuje u otpad. Višekratno korištenje ovih maskica nije preporučljivo.
Maskice koje su za višekratnu upotrebu (platnene maskica) se također ne bi trebale dirati niti namještati jednom kada se stave na lice, pojam višekratna znači da kada nakon korištenja maskicu skinete stavljate ju u pranje. Višekratno korištenje ovih maskica je moguće, ali bi to svakako trebalo biti nakon pranja", objašnjava Kolarić.
Trebaju li djeca ići u školu i vrtiće?
Jesu li djeca u školi ili od kuće prate nastavu online ima ozbiljne implikacije na živote roditelja koji su prisiljeni, ukoliko se nastava ne održava u školama, i sami raditi od kuće ili na neki drugi način osigurati njihovo čuvanje. U proljeće su škole i vrtići diljem Europe, pa i u Hrvatskoj, bile zatvorene u strahu od širenja virusa. No, znanstvenici su otada, uz neke iznimke, sugerirali da škole nisu toliko pogodne za širenje virusa.
Sudeći prema istraživanju koje je provedeno u New South Walesu, a objavljeno je u časopisu Lancet u kolovozu, postoje učinkoviti načini da se rizik infekciju u školama smanji na najmanju moguću mjeru i zbog toga ih se ne treba zatvoriti. "Uz učinkovito praćenje i testiranje kontakata i dobru strategiju praćenja epidemije, djeca i učitelji ne pridonose značajno širenju zaraze kroz boravke u školama", zaključeno je u istraživanju.
Virolog iz Bernhard Nocht Instituta u Hamburgu Jonas Schmidt-Chanasit kazao je u rujnu da "sve indicije pokazuju da škole i vrtići nisu glavni uzrok zaraze".
Znanstvenici se sve više slažu i oko zaključka da se na djecu mlađu od 12 godina ne bi trebala odnositi jednaka striktna pravila kao i za onu stariju, kao što to preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
U njihovim smjernicama stoji da samo "djeca od 12 godina i starija trebaju nositi maske pod jednakim uvjetima kao stariji", posebno kada fizičko distanciranje nije moguće ili u tom području postoji veliki prijenos virusa.
U Hrvatskoj još uvijek prevladava mišljenje da djeca trebaju ići u škole i vrtiće, a samo se u nekim slučajevima zaraze cijeli razredi "sele" na online nastavu.
Vježbanje i prijenos virusa vani
Dok je fizičko distanciranje široko prihvaćeno, još uvijek prevladava zbunjenost oko činjenica koliko lako ljudi mogu zaraziti druge vani. No, sasvim jasno da je rizik od zaraze puno manji vani nego u zatvorenim prostorima.
Virologinja sa Sveučilišta Columbia Angela Rasmunsen kazala je u kolovozu da je rizik od prijenosa virusa vani mali. "No, ovaj rizik još nije točno izmjeren", dodala je. Napomenula je da vanjski faktori kao što su sunčano vrijeme, vjetar, kiša, temperatura i vlažnost zraka mogu utjecati na zaraznost i mogućnost prijenosa virusa.
"Pa iako ne možemo reći da je rizik sveden na nulu, puno je manji, osim ako ste među mnogo ljudi", naglasila je.
Branko Kolarić objašnjava da trčanje vani nema rizika "ako trčimo na metar udaljenosti od druge osobe"
"Rizik prijenosa postoji u bliskom kontaktu: više od 15 minuta na manje od jednog metra vani ili 2 m unutra. Trčanje vani nema rizika ako trčimo na metar udaljenosti od druge osobe", ističe Kolarić.
Zanimljivo je istraživanje o prijenosu virusa tijekom američkih prosvjeda organizacije Black Lives Matter ovog ljeta. Ono je pokazalo da okupljanja u mnogim američkim gradovima nisu dovela do rasta broja zaraženih, a kao mogući razlozi navode se činjenice da su se održavali vani i da su prosvjednici uglavnom nosili maske.
Kolarić, pak, kaže da na prosvjedima postoji rizik za zaražavanje, no ako se ne držimo razmaka.
"Na prosvjedima postoji rizik za zaražavanje ako se ne držimo razmaka, a što je teško osigurati i očekivati", kazao je.
U Hrvatskoj su odnedavno preporuke da se maske nose i na vanjskim prostorima, ali samo tamo gdje nije moguće osigurati fizičku distancu od drugih ljudi, kao što su autobusne stanice.
Teretane, fitness centri...
U dijelovima Engleske, gdje je ponovno porastao broj zaraženih, teretane su zatvorene nakon ljeta. I neke druge države su slijedile taj primjer, a u Hrvatskoj je veliku pobunu u javnosti izazvalo zatvaranje teretana i fitness centara u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kolovozu, a ubrzo se odustalo od te odluke.
Ranije ovog mjeseca, profesor virologije sa Sveučilišta u Nottinghamu Jonathan Ball kazao je da zbog toga što ljudi kada vježbaju "teško" dišu "potencijalno mogu proizvesti kapljice koje mogu zaraziti druge ljude" u zatvorenim prostorijama. S obzirom da mnogo ljudi i dira sprave na kojima se vježba, to potencijalno može povećati rizik od infekcije.
No, Ball je istaknuo da su redovito čišćenje, prozračivanje, održavanje fizičke distance i pranje ruku učinkoviti u smanjenju rizika. Slične preporuke izdao je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
"Iz podataka koje imamo u Engleskoj, nisam vidio da je bilo žarišta infekcije u teretanama i dvoranama", kazao je.
Je li sigurno putovati?
Vlasti često ističu da se ne putuje u regije u kojima ima mnogo zaraženih koronavirusom. No, koliki je rizik da se zarazite dok ste u prijevoznim sredstvima, kao što je, na primjer, vlak?
Tijekom ljeta njemački Deutsche Bahn je proveo istraživanje čiji su rezultati pokazali da kod putovanja vlakom postoji mali rizik za zarazom. Između 29. lipnja i 3. srpnja na antitijela su testirali svojih 1100 zaposlenika, a rezultati su pokazali da je pozitivno bilo samo 1,3 posto zaposlenika koji rade s putnicima i 2,7 onih koji rade sami. No, treba napomenuti da je to testiranje provedeno u tjednima kada je bilo jako malo zaraženih općenito.
No, čak su i za zrakoplove studije pokazale da je rizik putovanja mali. "Općenito, zrakoplovi su vjerojatno sigurniji od kafića s lošom ventilacijom, gdje otprilike jednak broj ljudi ne nosi maske i govore mnogo i glasno", rekao je virolog sa Sveučilišta u Leicesteru Julian Tang.
No, u ovom trenutku je to manje bitno jer su zemlje ponovno počele uvoditi zabrane putovanja i na svaki način pokušavaju destimulirati svoje građane u takvim pothvatima, osim kada je to vrlo bitno.
U Hrvatskoj je nedavno čelnik lokalnog Stožera u Istri preporučio građanima da ne putuju ni u druge županije, ako baš ne moraju, dok su tijekom prvog vala za putovanje između gradova i općina bile potrebne propusnice Stožera civilne zaštite.
Treba li ići u kafiće i restorane?
Jedna od najkontroverznijih tema je treba li u doba globalne pandemije koronavirusa ići u kafiće i restorane.
U Njemačkoj je nedavno čelnik Instituta Robert Koch, Lothar Wieler, kazao da su privatna okupljanja u domovima igrala veliku ulogu u povećanju broja zaraženih, dok podaci koje su prikupili sugeriraju da se "mali broj slučajeva može povezati s restoranima, hotelima i uredima".
"Mnogo žarišta se pojavilo na privatnim okupljanjima jer su tada ljudi vrlo blizu jedni drugih", kazao je Wieler.
Kolarić ističe da sve bliske kontakte treba smanjiti osim onih nužnih.
"Broj zaraženih se kontrolira smanjenjem mogućnosti za bliske kontakte te su prioriteti očuvanje radnih procesa i sustava obrazovanja. Ako uzmemo takva okruženja kao nužne kontakte (tzv. social bubbles) smanjuje se broj osoba koje trebaju u samoizolaciju u slučaju da se netko zarazi. Sva druga mjesta, gdje se susrećemo s ljudima iz drugih okruženja, potencijalno su žarišta novih epidemija. U teretani, kafiću, restoranu, koncertu susrećemo se s ljudima iz različitih poslovnih okruženja te se zaraza širi iz jednog 'social bubblea' u njih nekoliko", zaključuje Kolarić za RTL.hr
