Cijenjeni hrvatski znanstvenik Gordan Lauc na svom je Facebook profilu objavio svoje mišljenje o mjerama koje su stupile na snagu kako bi se suzbila zaraza koronavirusa.
Koja je uloga znanstvenika
Uz tekst je priložio i svojevrstan prikaz kumulativnog broja potvrđenih preminulih od Covida-19 za 24. studenoga za područje Europske unije.
Njegovu objavu prenosimo u cjelosti.
"Čitam u novinama kako u Sloveniji stroge mjere ne djeluju jer ih ljudi ne poštuju u dovoljnoj mjeri. Zanimljivo je to kako se uvijek, kada mjere ne daju efekta, optužuje ljude koji ih ne poštuju, dok se svetogrđem smatra i samo otvaranje rasprave o tome je li problem možda u samim mjerama koje ljudi jednostavno ne mogu poštovati, budući da moraju nastaviti živjeti. Samo otvaranje pitanja učinkovitosti mjera pojedinci smatraju svetogrđem.
Kao primjer navodim kako me upravo danas jedan kolega ponovo prozvao da sam ja odgovoran što ljudi umiru budući da javno iznosim svoje mišljenje o neučinkovitosti mjera poput onih koje su uvedene u Sloveniji.
Ne mislim da su znanstvenici gurui koji moraju ljudima govoriti što da misle i rade. Posebice ne u ekstremnoj mjeri kako je to nedavno formulirao jedan moj kolega, član Znanstvenog savjeta Vlade RH, koji je na sjednici savjeta izjavio da oni koji nisu epidemiolozi "ne smiju vjerovati zdravom razumu i onome što vide vlastitim očima, već da jednostavno moraju prihvatiti ono što govore epidemiolozi", te bespogovorno slušati epidemiologe kao što putnici u avionu moraju bespogovorno slušati pilota.
Mislim da je zadatak nas znanstvenika da istražujemo, prikupljamo i analiziramo podatke, te ako želimo da nam netko vjeruje moramo znati te podatke prezentirati na način da ih taj netko kome ih prezentiramo razumije.
Moj mali doprinos razumijevanju učinka mjera koje su sada na snazi širom Europe sažeto je prikazan na ovoj slici. Strelicama su označene zemlje u kojima su na snazi stroge mjere, s time da su zelenim strelicama prikazane zemlje u kojima dnevni broj zaraženih značajno pada, a crvenim zemlje u kojima dnevni broj zaraženih stagnira, blago raste, ili blago pada. Mjere se donekle razlikuju od zemlje do zemlje, no ne previše. One zemlje koje bitno odudaraju po strogosti mjera nisam označio nikakvim strelicama.
Gledajući sliku meni se čini da je ukupni broj umrlih jako važan faktor koji određuje hoće li u nekoj zemlji dnevni broj zaraženih padati i rasti. Čini se da je u Europi kumulativni broj mrtvih (kao proksi za ukupan broj zaraženih) jednako važan, a možda čak i značajniji faktor za dinamiku epidemije od strogosti mjera.
Prikazan je kumulativni broj mrtvih za prije deset dana, budući da su ljudi koji su danas potvrđeno pozitivni na SARS-CoV-2 u kontakt s virusom došli prije desetak dana. Drugim riječima to znači da se situacija od prije deset dana reflektira efektom danas, odnosno određuje identificirani broj zaraženih u ovom trenutku.
Naravno da se virus prenosi s čovjeka na čovjeka i da prekidanje kontakata među ljudima prekida transmisiju virusa. No, prilikom razmišljanja o učinku raznih mjera ne smijemo zaboraviti faktor prokuženosti, odnosno ne možemo očekivati da će mjere koje učinkovito smanjuju broj zaraženih u zemljama s vrlo velikim kumulativnim brojem umrlih (Belgija, Španjolska, Italija, UK, Češka) jednako učinkovito djelovati kod nas. Puno je vjerojatnije da bi učinak uvođenja tih mjera bio sličniji onome što vidimo u Mađarskoj ili Sloveniji.
Ako se nalazimo u situaciji da nemamo čvrste dokaze da bi uvođenje nekih strogih mjera, poput zabrane napuštanja domova, zatvaranje svega osim trgovina hranom ili zatvaranja škola, bitno utjecalo na usporavanje brzine širenja pandemije, a s druge strane pouzdano znamo da te mjere imaju vrlo velike i dugotrajne štetne posljedice na zdravlje, na gospodarstvo i život općenito, smatram i čvrsto stojim iza svog stava da treba biti iznimno oprezan s njihovim uvođenjem.
S druge strane znamo da je jedna od najučinkovitijih mjera edukacija ljudi i stalno objašnjavanje da je osobni oprez i odgovorno ponašanje ključni faktor u kontroli epidemije. Više doista nitko ne osporava da je COVID-19 potencijalno jako ozbiljna i teška bolest, te da svi koji pripadaju u neku od rizičnih skupina moraju biti iznimno oprezni, a mi ostali moramo biti iznimno odgovorni i paziti da ne širimo virus koji je do sada ubio preko 2000 ljudi u Hrvatskoj.
Ipak, mi ostali, koji nismo u ugroženim skupinama, te oni koji su preboljeli COVID-19 (a takvih je u Hrvatskoj sada već možda i više od milijun) trebamo nastaviti raditi i osigurati da nekako preživimo vrlo duboku recesiju koju ne možemo izbjeći", napisao je Lauc na Facebooku.
