Za svaku kravu država godišnje da gotovo 1000 kuna. Poticaji za krave, zatim za mlijeko kojeg je ovdje dnevno 1200 litara i velika farma u Beketincima čini se kao unosan posao. No, sve je to na kredit i to od 5 milijuna kuna.
"Rashodi mi iznose 200.000, a prihodi 170.000 kuna. Mjesečno sam 30.000 u minusu", kaže vlasnik firme Mirko Kovaček.
Od gledanja u brojke boli ga glava. Njegov mjesečni izračun izgleda ovako: od državnih poticaja i kupaca za mlijeko ukupno dobije 124.000 kuna. Od države dobije poticaje za zemlju od 22.000 i za krave od 10.000 kuna. I s državnom pomoći ima kredite za krave i strojeve od 54.000 kuna, hrana košta 50.000, a onda još plaće, veterinari, gorivo - sve zajedno iznosi 200.000 kuna.
"Nema teoretske šanse od ove proizvodnje da nastavim dalje živjeti", kaže Kovaček.
U Hrvatskoj poticaje prima 8900 mljekara. U 2011. dobili su 616 milijuna kuna, a njih 1400 država je sa 128 milijuna pomogla i da kupe strojeve. No uz svu pomoć oni ne posluju dobro.
Posao se može isplatiti jedino na malim farmama poput one u Marči Bregu u Istri. Elvis Perčić, vlasnik farme, ima samo 10 krava, ali može plaćati kredit. Od države i kupaca mjesečno dobiva 17.000 kuna, a troškovi su mu 15.000. No i sa skromnim prihodima živi bolje nego većina.
U ovom trenutku, kaže Elvis, računica je jednostavna. Što više krava - to više problema.
