Gdje se krije izlaz iz zabranjene zone? Pitanje deficita već dugo muči premijera i ministre, a čini se da su sada sva rješenja moguća.
"Iskustvo država koje su prolazile kroz proceduru prekomjernog deficita, a iz ovog su dijela Europe, pokazuju da su prilagodbe u pravilu bile i morale biti na rashodovnoj strani, manje na prihodovnoj", rekao je premijer Zoran Milanović.
Drugim riječima, treba razmišljati o novim rezovima. Milanovićeva Vlada ipak, neće zanemariti ni nove prihode, dobit javnih tvrtki itekako im je zanimljiva.
"Čak i eventualno zahvatanje u dio te dobiti tih poduzeća bi moglo biti jedno od rješenja za dio deficita koji treba pokriti, ali dopustite da o tome još razgovaramo", izjavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Jednako kao što bi se, čini se, ipak moglo razgovarati o plaćama i dodacima, iako je Vlada dosad objašnjavala kako u te rashode neće dirati.
"Rezanje plaća do ovog momenta nije bila opcija, osim onih ušteda koje smo već najavili na masi plaća u smislu i efekata COP-a i nekih naknada koje su preispitivane. Prema tome, i o tome ćemo tek morati donijeti zaključke", dodao je Grčić.
A ti zaključci bi mogli obradovati poslodavce. Proučili su kako su druge tranzicijske države izlazile iz prekomjernog deficita te Vladi poručili: ne dirajte mirovine, nego plaće i materijalne troškove.
"Što znači da bi to značilo na tim stavkama nekakvu prosječnu korekciju od 10 do 15 posto", rekao je VelimirŠonje, ekonomski analitičar HUP-a.
"Mi moramo trošiti koliko imamo, mi se moramo tome prilagoditi, ne možemo trošiti više nego što stvaramo, a to radimo zadnjih pet godina krize. Prihodi padaju, a rashodi rastu, i to jednostavno nije održivo", izjavio je direktor HUP-a DavorMajetić.
Za sindikate je pak najava rezova promašena, jer građani su, kažu, već na rubu.
"Gotovo 300 tisuća građana je u blokadi jer ne mogu podmirivati svoje redovite obveze, dobar dio njih je iz državnih i javnih službi, dakle u ovom trenutku ako se tu bude rezalo jasno je da će to izazvati reakciju sindikata", rekao je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Jednako kao što je izazvalo reakciju i oporbe.
"Ostajem pri onome što sam rekao da dio deficita od 7.7 milijardi u ovoj godini mora biti rješavan vraćanjem zdravstvenog doprinosa na 15 posto, da konačno država mora imati hrabrosti pitati Hrvatsku narodnu banku koliko ostatka novaca imaju od prošle godine jer Hrvatska narodna banka ne može biti sveta krava koja živi sama za sebe", izjavio je DragutinLesar.
No pri ulasku na sastanak užeg kabineta, potpredsjednica Vlade smiruje strasti.
"Bit će tako da neće nikome naštetiti, a da ćemo krenuti u postupak smanjenja deficita", izjavila je Vesna Pusić.
A bit će ga teško naći, pogotovo u situaciji kad industrijska proizvodnja pada za gotovo 3 posto na godišnjoj razini, a Ekonomski institut ni za ovu godinu ne najavljuje gospodarski rast.
