Poznati hrvatski znanstvenik Igor Rudan kazao je kako ga veseli što se napokon pojavljuju prvi jasni znanstveno utemeljeni planovi kako iz ove situacije izaći relativno brzo.
Napominje, kako je prvi korak odlučno zatvaranje puteva daljnjeg širenja kako bi dobili na vremenu, točnije izbjegli veliki broj zaraženih koji bi preopteretili zdravstveni sustav.
No osim toga postoji još načina na koji bismo se mogli brzo i učinkovito izvući iz ove situacije.
'Čekić i ples'
"Autor Tomas Pueyo nedavno je izložio trenutačno najrazumniju strategiju borbe s koronavirusom i nazvao je "Čekić i ples". Očekujem da će se tijekom idućih nekoliko tjedana brojne vlade razvijenih zemalja prikloniti nekoj varijanti ovog rješenja, jer je razumno. Ono štiti živote ljudi i zdravstveni sustav, ali i ekonomiju. "Čekić" je intenzivna i ne preduga karantena kojom se preokreće tijek epidemije i smanjuje broj zaraženih. "Ples" je zatim naš suživot s virusom, nalik na eskiviranje udaraca u stilu Muhammada Alija, gdje mu ne smijemo više nikada dopustiti da se brzo proširi na velik broj ljudi", objasnio je Rudan za Večernji list.
Napominje i kada ova situacija jednom završi, ocijena uspješnosti svake države u nošenju s krizom koronavirusa, temeljit će se na nekoliko pitanja. A ta su 'Koliko se uspjevali spriječiti slobodno širenje koronavirusa među stanovništvom?', 'Kada je on probio prvu liniju obrane?', 'Koliko se stanovništvo držalo karantene, koliko je brza i aktivna država bila u mobilizaciji svojih kapaciteta i ljudskih resursa?' i 'Koliko smo se brzo nakon karantene vratili u normalan život?'.
Rudan smatra kako smo se u većini ovih pitanja poprilično dobro snašli.
Epidemija će se gasiti sama od sebe
"Ako uspijemo biti toliko aktivni u traženju zaraženih i izolaciji njih i njihovih kontakata, značajno ćemo usporiti širenje virusa. Ovaj virus trenutačno se strašno brzo širi jer svaki zaraženi uspijeva ga prenijeti dalje na dvije, tri ili čak četiri zdrave osobe u svom idućem koraku. Ali, ako aktivnim pristupom traženja zaraženih širitelja COVID-19 koji još nemaju simptome te stalnim izdvajanjem njih i svih njihovih kontakata u samoizolaciju, uspijemo postići da jedan zaraženi zarazi u prosjeku manje od jednog zdravog, tada smo svi zajedno prilično sigurni.
Epidemija će se polako gasiti sama od sebe, a ogromna većina nas moći će relativno normalno živjeti. Manjina će, pak, stalno rotirati u izolaciji i polako se procjepljivati prebolijevanjem bolesti. Proaktivnim testiranjem, primjerice malim epidemiološkim timovima koji će ići u kućanstva svih koji prijave simptome bolesti i testirati ih, a zatim izolirati njih i njihove kontakte ako su pozitivni na virus, omogućit ćemo velikoj većini stanovništva siguran suživot s virusom. Svakako bih preporučio i dnevno testiranje svih djelatnika bolnica, ambulanti, domova zdravlja, kao i osoba uposlenih u domovima umirovljenika, jer tamo će također biti velikih šteta ako se razvije epidemija COVID-19.", objašnjava znanstvenik.
Koje su nam druge opcije
Ipak, aktivno traženje i izoliranje zaraženih i njihovih kontakata nije jedina opcija o kojoj moramo razmišljati.
Prema Rudanu postoje još dva načina na koja bismo se mogli zaštititi.
"Prvi je da izgradimo neku vrstu "zaštitne mreže". Mogli bismo definirati vrlo reprezentativni uzorak stanovništva Hrvatske od oko 10.000 osoba, pa ih sve testirati jednom tjedno. Na taj način bili bismo sigurni da nam se virus nigdje ne "šulja" iza leđa i bježi u eksponencijalni rast u nekom dijelu Hrvatske.", kazao je Rudan.
Drugi način je, objašnjava, taj da se počnu tražiti osobe s protutijelima, koje su očito prebolile zarazu koronavirusom iako toga nisu bile svjesne.
"Treba im izdati propusnice i uključiti ih u normalan život u važnim ulogama. Za to ćemo, međutim, ipak trebati pričekati čvrst znanstveni dokaz da je imunitet protiv novog koronavirusa trajan", govori.
Kazao je i i kako nam je sam direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedros Adhanom kazao da ne smijemo stalno biti "u obrani" i čekati da virus napadne.
"Karantena, jednostavno, ne može biti dugoročnije rješenje u borbi s virusom u Hrvatskoj", zaključio je znanstvenik.
