"Svima je jasno da se današnja HRT treba reorganizirati i demokratizirati u javni radio i televiziju koja će, u skladu sa financijskim mogućnostima, emitirati program od javnog značaja", kazala je potpredsjednica Vlade, napomenuvši da je u izradi prijedloga zakona, koji je u Saboru prošao prvo čitanje, sudjelovao veliki broj domaćih i inozemnih stručnjaka.
Najveće negodovanje nazočnih, pogotovo radijskih novinara, izazvao je Vladin prijedlog da HRT na državnoj razini zadrži dva televizijska i dva radijska programa, odnosno frekvencije. S time se nazočni novinari 3. programa Hrvatskog radija nisu složili, navodeći kako u svim europskim zemljama postoje slični programi.
Antunović je napomenula da je politički nerazumno ukinuti taj radijski program, ali da si Hrvatska ne može priuštiti po tri nacionalna radijska i televizijska programa.
Način izbora i sastav budućeg Vijeća HRT-a kakav predlaže Vlada također je izazvao raspravu. Vlada predlaže da članove tog tijela imenuje Zastupnički dom Sabora na temelju javnog natječaja ili dvotrećinskom većinom glasova na prijedlog nadležnog saborskog odbora.
Željka Antunović složila se da u Vijeću trebaju sjediti stručni, neovisni i moralni ljudi, ali kako je problem tko će ih izabrati. "Vlada drži da ih trebaju imenovati saborski zastupnici koji imaju najjači legitimitet za to", kazala je.
Nazočni novinari jednoglasno su ustvrdili da takvo rješenje ne jamči neovisnost Vijeća, a predsjednik Novinarskog društva Dragutin Lučić-Luce predložio je da kandidate Vijeća predlaže struka, a ne "politika". Tijekom rasprave čulo se kako bi u Vijeću trebali biti zastupljene skupine stanovništva, a ne cehovske udruge.
Vlada također predlaže da se veze i odašiljači odvoje od HRT-a. Time bi se, po mišljenju potpredsjednice Vlade, prekinula dosadašnja loša praksa dodjele koncesija, a kapaciteti i usluge veza i odašiljača bile bi svima dostupne pod jednakim komercijalnim uvjetima.
Direktor HRT-a Mirko Galić negativno je ocijenio Vladin prijedlog, ustvrdivši kako on ne jamči javnu televizija, neovisnu od vlasti, jer ne osigurava političku neovisnost Vijeća HRT-a i ne nudi stabilan izvor financiranja, koji bi omogućio proizvodnju kvalitetnog programa.
Tijekom rasprave bilo je riječi i o prijedlogu da se zabrani komentar u vijestima. "Time Vlada ne želi sputati slobodu izražavanja, već osigurati da gledatelji dobiju prave informacije, a ne komentare koji idu u korist vlasti ili nekoj političkoj opciji, kao što je to bilo do sada", kazala je Željka Antunović, naglasivši kako je Vlada spremna prihvatiti kvalitetna rješenja koja se ponude tijekom široke javne rasprave, započete današnjim skupom u Novinarskom domu.
