Jedna od promjena koja stupa na snagu s prvim danom nove godine odnosi se na građane koji imaju postojeće kredite u bankama.
Naime, iz Zagrebačke banke još početkom prosinca izvijestili su da se slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS) od 1. siječnja 2022. u Zagrebačkoj banci snižavaju promjenjive kamate stope na postojeće kredite građanima.
Smanjenje kamatne stope
"Na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjit će se za 0,03 postotna poena, dok će se za kredite vezane uz valutu EUR kamatna stopa smanjiti za 0,02 postotna poena. Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih Banka koristi šestomjesečnu NRS2, doći će do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,02 postotna poena, a za kredite vezane uz valutu EUR smanjenje će iznositi 0,02 postotna poena", izvijestili su.
Iz Zagrebačke banke najavili su da će sljedeće usklađenje promjenjivih kamatnih stopa na kredite građanima biti 1. srpnja 2022.
Kamate će se smanjiti i u Hrvatskoj poštanskoj banci, u skladu s padom nacionalnih referentnih stopa (NRS).
"Od 1. siječnja 2022. nastavljaju se snižavati kamatne stope i iznosi anuiteta po svim kreditima građana u otplati kod kojih je ugovorena kamatna stopa vezana uz NRS kao referentnu stopu", odgovorili su nam na naš upit iz te banke.
Erste banka blago je snizila kamatne stope na postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom već od 1.prosinca i to za kredite u kunama te za kredite uz valutnu klauzulu u eurima i švicarskim francima, kazali su nam iz te banke. Smanjenje se odnosi na kredite ugovorene prije 9. siječnja 2013., a građanima će nešto niža kamatna stopa biti vidljiva na anuitetima koji dospijevaju u siječnju.
Do smanjenja promjenjivih kamatnih stopa povodom usklađenja s novim vrijednostima referentnih stopa doći će i u Privrednoj banci Zagreb.
"Po kreditima u otplati od 1. veljače 2022. godine primjenjivat će se niže kamatne stope za 0,02 p.p. s kamatnom stopom vezanom uz šestomjesečnu NRS1 za EUR, te za 0,03 p.p. s kamatnom stopom vezanom uz šestomjesečnu NRS1 za HRK", kazali su nam.
"Također, od 1. siječnja 2022. godine Banka smanjuje fiksne i promjenjive kamatne stope na nove stambene kredite te kamatne stope na nenamjenske kredite, a detaljnije informacije bit će dostupne na internetskim stranicama", odgovaraju na upit Net.hr-a.
Inače, nacionalna referentna kamatna stopa prosječni je trošak financiranja bankarskog sektora, a izračunava ju Hrvatska narodna banka (HNB). NRS1 predstavlja troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih osoba, a NRS2 troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih i pravnih osoba nefinancijskog sektora.
Rast rata kredita s varijabilnom kamatnom stopom
Inače, u listopadu je dosta odjeknula izjava guvernera Borisa Vujčića, koji je kazao kako bi rate kredita s varijabilnom kamatnom stopom mogle rasti i do 20 posto, pojasnivši kasnije da je ta opcija malo vjerojatna, ali ipak moguća.
Povodom toga, u studiju Net.hr-a gostovao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić koji je kazao da je "takva mogućnost vjerojatna, ali unutar šest do 12 mjeseci skromna".
Analitičar je tada pojasnio zašto je uopće moguć rast kamata.
"S novcem je kao i s bilo kojim drugim proizvodom. Kao s krumpirima, ako ih ima puno, cijena pada. Ako ih ima malo, a potražnja je velika, cijena ide gore. Tako je i s novcem. Prema statističkim podacima, u posljednjih deset godina imali smo trend tiskanja novca. Javno dostupni podaci kažu da je u eurozoni količina novčane mase porasla s 4,4 bilijuna eura na nepunih 11 bilijuna eura, odnosno 11 tisuća milijardi. Izuzetno je bitno i kolika je količina usluga i dobara koje gospodarstvo producira i konzumira, a koju taj novac onda može kupiti. Podaci za eurozonu kažu da je nominalni BDP ostao više-manje isti. Čak, ako uspoređujete 2011. i 2019., BDP je pao za jedan postotni bod", pojasnio je tada Grubišić.
