Ovog je tjedna guverner HNB-a Boris Vujčić prilično uzburkao javnost izjavom kako bi rate kredita s varijabilnom kamatnom stopom mogle rasti i do 20 posto. Kasnije je pojasnio da je ta opcija malo vjerojatna, ali ipak moguća.
Tim smo povodom razgovarali s ekonomskim analitičarom Andrejem Grubišićem. "Takva mogućnost je vjerojatna, ali unutar šest do 12 mjeseci skromna", kazao je Grubišić gostujući u Net.hr-ovu studiju. "No, kada ste 2007. pitali uprave velikih hrvatskih ili međunarodnih kompanija, svi bi vam dali predviđanja rasta, a ubrzo je nastala jedna od većih kriza. Naša mogućnost predviđanja kriza je manja nego što mislimo da jest."
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić kaže kako je sasvim moguće da će rate kredita građana rasti
Puno je novca, cijene idu gore
Zašto je uopće moguć rast kamata? "S novcem je kao i s bilo kojim drugim proizvodom. Kao s krumpirima, ako ih ima puno, cijena pada. Ako ih ima malo, a potražnja je velika, cijena ide gore. Tako je i s novcem. Prema statističkim podacima, u posljednjih deset godina imali smo trend tiskanja novca. Javno dostupni podaci kažu da je u eurozoni količina novčane mase porasla s 4,4 bilijuna eura na nepunih 11 bilijuna eura, odnosno 11 tisuća milijardi. Izuzetno je bitno i kolika je količina usluga i dobara koje gospodarstvo producira i konzumira, a koju taj novac onda može kupiti. Podaci za eurozonu kažu da je nominalni BDP ostao više-manje isti. Čak, ako uspoređujete 2011. i 2019., BDP je pao za jedan postotni bod", rekao je Grubišić gostujući u Net.hr-ovu videointervjuu.
"Ako u opticaju imate jednu proizvedenu olovku i deset kuna u opticaju, ta olovka neće moći koštati više od 10 kuna. Ali ako imate jednu olovku i natiskanih 30 kuna, vrlo je izgledno da će cijena te olovke biti viša od 10 kuna. I to se zove inflacija".
"Prije desetak godina novčana masa u Hrvatskoj bila je nešto veća od šest milijardi eura, a ona je u srpnju 2021. bila oko 23 milijarde eura. A nominalni BDP je u tom periodu rastao za 22 posto." Sada je ključno pitanje je li došao kraj ekspanzivnoj monetarnoj politici, odnosno tiskanju novca ili helikopterskom novcu, kako god ga nazivali?
Tržište bi trebalo držati otvorenim i pustiti nove igrače da uđu na njega, kaže Grubišić.
Helikopterski novac
"Tiskanje novca dokazano ne daje rezultate i nije zamjena za gospodarsku aktivnost. Jedan nobelovac je lijepo rekao da je inflacija oporezivanje bez legislative. Ako netko sa zarađenih 100 kuna može kupiti manje dobara zbog inflacije, to je kao da vam je netko naplatio porez, a nije vam dao ništa zauzvrat."
"Sada vidimo posljedice poplave novca na tržištu. Najviše u vrijednosnim papirima i nekretninama. Jednostavno imate višak likvidnosti. Kolokvijalno bi se moglo reći da građani štede u nekretninama. Dobar dio sredstava ide u stanove kao poduzetničke ili polupoduzetničke aktivnosti."
Hoće li se i kada povećati referentne kamatne stope? Oči svijeta tu su uprte u američku centralnu banku FED i Europsku središnju banku (ECB), a Grubišić kaže kako se već i današnji signali počinju ugrađivati u kreditne odluke. "Vi možete upumpavati helikopterski novac, ali ako nemate proizvodnu aktivnost ništa vam ne znači što je netko donio još dva kofera novca. Veći dio novca nije ušao preko noći, niti će biti povučen preko noći. Benefiti jeftinog novca su dobrim dijelom anulirani porastom glavnica koje morate uzeti da biste kupili proizvod ili uslugu. Drugim riječima, nešto što je koštalo 100, a imali ste kamatu od pet posto, danas košta 120, a imate kamatu od 2,5 posto."
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić i glavni urednik Net.hr-a Filip Raunić
Ipak, građani su sami odgovorni za tako bitne odluke poput kredita i oni su ti koji će snositi posljedice, kaže naš sugovornik. "Kada se dogodi neki loš scenarij, građani su ti koji plaćaju. Što to vama znači da je Vlada bila odgovorna ili netko treći tko ne snosi nikakvu materijalnu odgovornost? Ako već mora boljeti, onda je puno pravednije i u skladu sa zdravom pameti, da čovjek sam kontrolira takve odluke poput stambenog kredita."
Zabrana rada nedjeljom
Na pitanje, ako je kao katolik protiv rada nedjeljom, što je svojedobno izjavio, kako odgovara na pitanje rada nedjeljom kao ekonomski analitičar, Grubišić je kazao: "Rekao sam da sam kao katolik protiv rada nedjeljom, ali sam i protiv zabrane. Hrvatska je dominantno katolička zemlja, što sugerira da je većina ljudi koji kupuju nedjeljom katolici. Tako je i stvorena potražnja nedjeljom. Jako je opasno da neki političar sankcionira ljude zbog njihovih postupaka i brani nešto."
Grubišić kaže kako su moguće i negativne ekonomske posljedice zabrane rada nedjeljom i masovni gubitak radnih mjesta. No, dodaje, čak i ako do toga ne bi došlo, on ostaje protiv zabrane.
Euro - za i protiv
U ponedjeljak kreće prikupljanje potpisa za referendum o euru. Na pitanje hoće li cijena, primjerice, kave porasti, što se dogodilo u usporedivim državama koje su uvele euro, Grubišić odgovara:
"Empirijski podaci pokazuju da uvođenje eura nije imalo značajan utjecaj na inflaciju. Razmislite u kategorijama stvari koje imaju značajan udio u potrošnji. Najčešće čujemo primjer kave. Mislite li da će stan koji je sada izražen u eurima i košta 1820 eura po kvadratu nakon uvođenja eura koštati 1900 eura? Pa to će se vidjeti. Isto je i sa cijenama automobila ili drugih kapitalnih dobara. Najveći troškovi vjerojatno nisu imali efekt poskupljenja nakon uvođenja eura. One manje bitne možda jesu, ali ukupan utjecaj na inflaciju bio je minoran."
Grubišić je kazao kako uvođenje eura ima pozitivne strane, ali euro neće riješiti sve probleme niti je zamjena za produktivan rad. Mnoge su stvari puno važnije te se euro nalazi na osmom, devetom ili desetom mjestu krucijalnih reforma koje bismo trebali napraviti, poručio je Grubišić.
Koje su to važnije stvari za našu ekonomiju, što će euro ipak promijeniti, kako je točno došlo do jeftinog novca u svijetu i zašto i u kojem bi periodu mogle rasti kamate na kredite pogledajte u videu.
