Hrvatska s prvim danom 2023. godine ulazi u Schengen. Otprilike znamo što to znači: manje gužve na graničnim prijelazima. Je li to sve?
Donosimo detaljan pregled svih novosti vezanih uz ulazak Hrvatske u Schengen:
Prvo širenje Schengena nakon dugo vremena
Šengenski prostor posljednji je put proširen 19. prosinca 2011. godine kada mu je pristupio Lihtenštajn. Hrvatska je prva zemlja nakon 12 godina kojom se granice Schengena šire pa će ovaj prostor sada obuhvaćati 26 europskih zemalja, od koji su 22 članice EU-a.U Schengenu su i četiri zemlje izvan EU-a: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Velika Britanija i Irska nisu htjele prihvatiti potpuno ukidanje graničnih kontrola na ulasku u svoje zemlje pa su se definitivno odjavile od provođenja sporazuma.
Ukidanje graničnih kontrola
Ulaskom u Schengen ukidamo granične kontrole na kopnenim granicama sa Slovenijom i Mađarskom. To znači da ostajemo bez 73 granična prijelaza i pripadajućih rampi.
Ukidaju se granične kontrole i na morskoj granici s Italijom odnosno, u pomorskim lukama.
Ukidanje terminala u zračnim lukama
Iz tehničkih razloga promjene u zračnim lukama stupaju na snagu 26. ožujka 2023., kada započinje ljetni red letenja. Do tada, zračne luke iz kojih zrakoplovi dolaze u Hrvatsku moraju promijeniti izlaze (gateove). U praksi, to znači da u zračnim lukama ostajemo bez 'kućica s policajcima' odnosno, let iz Zagreba za Frankfurt trebao bi se odvijati prema istoj proceduri kao, primjerice, let iz Zagreba za Split: nakon prijave na let i sigurnosne kontrole, moći ćete otići na izlaz za let bez policijske kontrole.
Za zemlje izvan Schengena bit će posebni gateovi, a granične kontrole i dalje će postojati prilikom putovanja prema odredištima izvan Schengena (primjerice, prema Londonu, Istanbulu, Dohi, Sarajevu..).
Kako dosadašnji međunarodni letovi postaju domaći, morat će se prilagoditi i brojni terminali za razdvajanje putnika koji dolaze ili odlaze prema odredištima u šengenskom prostoru, kao i prema destinacijama izvan njega.
Putovanje s osobnom iskaznicom
Granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom će postati vanjska granica EU-a. Ulaskom u Schengen tu ne bi trebalo doći do većih promjena budući da granica Hrvatske prema ovim zemljama već funkcionira kao vanjska granica EU-a.
Za putovanje u bilo koju zemlju EU-a, kao i do sada, bit će vam dovoljna osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao što su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u šengensko područje, ako se odlučite na odlazak tamo, također će vam biti dovoljna samo osobna iskaznica.
Norveška i Island su dio šengenskog prostora iako nisu dio EU-a, pa će vam i za putovanje u te države biti dovoljna osobna osobna iskaznica, a isto pravilo nastavlja vrijediti i za odlazak u Švicarsku.
Manje gužve u prometu
Ukidanje graničnih prijelaza smanjit će gužve u prometu. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio šengenskog područja.
Strože kontrole na vanjskim granicama
Već od prije, za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu Goru bila je dovoljna samo osobna iskaznica pa tako ostaje i dalje. Međutim, kako granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaju vanjske granice EU-a, ulaskom Hrvatske u šengensko područje bit će posebno velika kontrola putovnica. To može značiti više čekanja i pregleda prilikom ulaska građana iz tih zemalja u Hrvatsku.
Ipak, treba reći da kontrole vanjskih granica s prvim danom nove godine ne bi trebale postati bitno drugačije od dosadašnje prakse jer Hrvatska na tim granicama već provodi šengenska pravila.
Oni koji imaju dvojno državljanstvo moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske diljem EU-a i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.
Ostaju interne kontrole
Ukidanje granične kontrole ne znači da prostor ostaje bez nadzora. Nedostatak graničnih prijelaza treba nekako kompenzirati, a za to će od sada služiti interne kontrole (tzv. kompenzacijske mjere). Riječ je o kontrolama koje će se provoditi na nesustavnoj osnovi i temeljem analize rizika.
Drugim riječima, nitko vas neće kontrolirati, osim ako ne postoji osnovana sumnja da vas treba prekontrolirati. Ove kontrole neće se odvijati na nekadašnjim graničnim prijelazima već u unutrašnjosti Hrvatske.
Dobivamo više krim i prometnih policajaca
Kako više neće biti kontrola na velikom broju graničnih prijelaza, policijski službenici koji su do sada obavljali taj posao bit će raspoređeni na druge poslove.
Dio njih će prijeći na kontrolu vanjske granice, što bi policijskim službenicima trebalo olakšati posao. Dio službenika provodit će prethodno spomenute kompenzacijske mjere, a dio njih će prijeći u kriminalističku policiju, temeljnu ili prometnu policiju.
Nema neograničenog uvoza
To što smo u Schengenu, ne znači da se roba iz drugih zemalja može prenositi bez kontrole. Postoje ograničenja kada se radi o trošarinskoj robi, primjerice dopuštenim uvoznim količinama duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, koja ostaju na snazi unatoč Schengenu. Na vanjskoj granici Hrvatske s trećim zemljama ako se ništa neće promijeniti u odnosu na carinske postupke relevantne za ulazak roba (unos/uvoz, provoz, iznos/izvoz robe).
"Carinski nadzor u robnom i putničkom prometu provodit će se i dalje sukladno jedinstvenim, izravno obvezujućim carinskim propisima EU-a, na koja ulazak Republike Hrvatske u šengenski prostor nema utjecaj te će Carinska uprava ista nastaviti primjenjivati kao i do sada", potvrdili su nam iz Carinske uprave.
Promjene u boravku državljana trećih zemalja u Hrvatskoj
Kada je riječ o državljanima trećih zemalja, među kojima su i Srbija, BiH i Crna Gora, dolazi do promjena po pitanju njihovog boravka u Hrvatskoj. Ti građani će sada moći kratkotrajno boraviti ako ispunjavaju sve propisane uvjete, u trajanju najviše do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana:
"Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, ona mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako, primjerice, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana”, pojasnili su u Ministarstvu unutarnjih poslova.
ETIAS sustav: Nova vrsta kontrole za građane trećih zemalja
EU bi od studenoga 2023. trebao staviti u primjenu automatizirani elektronski sustav pod nazivom European Travel Information and Authorisation System (ETIAS). Taj sustav će omogućiti brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija te bolju kontrolu epidemijskih rizika. Ukratko, bolju kontrolu nad putnicima trećih zemalja.
Zapravo je u pitanju internetska aplikacija kojom će se državljani trećih zemalja prijavljivati za kratkotrajni boravak na području Schengena odnosno, EU-a. Sustav će automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU-a, a odobrenje za putovanje trebalo bi biti izdano u roku nekoliko minuta. U situacijama kada je potrebna dodatna provjera, odobrenje bi moglo potrajati i do 30 dana.
Odobrenje ETIAS-a bit će nužno za ulazak u schengensko područje, pa tako i u Hrvatsku, odnosno EU, a granična policija će ga provjeravati zajedno s ostalim dokumentima (primjerice, putovnicom). Taj sustav će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU-om, kao što su BiH, Srbija i Crna Gora.
Kako je MUP najavio, podnositelj zahtjeva stariji od 18 i mlađi od 70 godina će prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje putovanja morati platiti naknadu za odobrenje putovanja u iznosu od sedam eura po zahtjevu.
Pitanje migranata i kontrola granica po potrebi
Po pitanju ulaska migranata u Hrvatsku ne bi trebalo biti promjena jer od 2013. primjenjujemo zakonodavstvo koje regulira ovu temu. Osim toga, iako nestaju granice prema EU članicama, Hrvatska ima mogućnost uspostave izvanrednih i privremenih kontrola, baš kao i druge članice Schengena.
Te mjere morat će biti opravdane teškom prijetnjom za sigurnost ili teškim propustom na vanjskim granicama, koji mogu izložiti opasnosti globalno funkcioniranje šengenskog prostora međutim, mogu biti i mehanizam kojim će se regulirati priljev migranata. Primjer toga je Njemačka, koja po potrebi uvodi kontrole na svojim granicama kako bi se obranila od masovnog priljeva migranata.
Lakše do nekretnina u Hrvatskoj
Stranci već dulje vrijeme pokazuju interes za kupnju nekretnina i zemljišta u Hrvatskoj, a od 1. srpnja 2023. strane će korporacije - za razliku od sada - moći kupovati zemljišta u Hrvatskoj čak i ako nemaju ovdje otvorenu tvrtku. Ulazak Hrvatske u Schengen ovoj bi praksi mogao dati dodatni 'vjetar u leđa'.
Ako tome pridodamo podatak da su zemljišta u Hrvatskoj među jeftinijima na području EU-a; da već sada vlada velik interes za zemljištima u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji; te da kamate na stambene kredite rastu, a kupovna moć hrvatskih građana je zahvaljujući rekordnoj inflaciji 'u slobodnom padu', ne trebate biti stručnjak kako biste pretpostavili da će sve ovo dugoročno utjecati na tržišet nekretnina u Hrvatskoj, a moguće i na turizam.
Destinacija za 'beskućnike'
Ulazak u Schengen donosi puno dobroga Hrvatskoj, ali može imati i manje željene efekte. Radi ugodne klime koja u dijelovima zemlje omogućava boravak na otvorenom i u hladnijim mjesecima, Hrvatska bi mogla postati zanimljiva destinacija i onima koji nisu turisti.
Brojni avanturisti, 'backpackeri', 'skitnice' odnosno, ljudi kojima je stil života boravak na različitim lokacijama, Hrvatsku su već stavili na mapu svojih privremenih odredišta, ali to bi u budućnosti u većoj mjeri uz njih mogli činiti i oni građani EU-a koji su u svojim zemljama registrirani kao beskućnici ili socijalni slučajevi.
Otvaranje granica njima bi omogućilo lakši dolazak u Hrvatsku na određeni vremenski period. Istovremeno bi veći priljev tih ljudi u Hrvatsku mogao izvršiti veći pritisak na prihvatilišta i prenoćišta kojih je u Hrvatskoj svega 15, a ovo pitanje moglo bi biti i dodatni izazov za policiju.
Brže dopremanje roba i rast vrijednosti robne razmjene
Prema podacima The Economista, oko 57 milijuna kamiona godišnje prelazi unutarnje granice šengenskog prostora prevozeći teret ukupne vrijednosti od tri milijarde eura. Prema studiji Europskog parlamenta, kamionu s robom treba između 30 i 60 minuta da prijeđe svaku granicu, a vrijednost čekanja iznosi 50 eura po satu. Slobodniji protok omogućava brži prelazak granice pa to znači i bolju iskoristivost radnog vremena vozača odnosno, manje troškove transporta, a posljedično i niže cijene proizvoda. Ili se barem ulaskom Hrvatske u Schengen tome možemo nadati.
Za usporedbu, kada bi sve članice Schengena vratile svoje prvotne granice, to bi bilo jednako uvođenju vrijednosnih tarifa od tri posto na cijeli tok trgovine između zemalja članica šengenskog prostora i trošak za cijeli prostor sadašnjeg Schengena od 11 milijardi eura godišnje.
Veći broj turističkih noćenja
Europski parlament je u svojoj analizi procijenio da Schengen potiče kratke izlete, posebno jednodnevna i vikend putovanja. Tako je Europska komisija procijenila je da bi, primjerice, ponovna uspostava kontrola na granicama članica Schengena imala za posljedicu smanjenje broja noćenja u turističkim odredištima na oko 13 milijuna godišnje, s padom prihoda od 1,2 milijarde eura.
Drugim riječima, ulaskom u Schengen Hrvatska može očekivati veći priljev turista, posebno onih koji se odlučuju na kraći boravak u zemlji.
Lakša cirkulacija kriminalaca
Ukidanje granica omogućuje lakše putovanje i komunikaciju građana, ali i kriminalaca pa je za pretpostaviti kako policiji neće manjkati posla. Hrvatska će imati policajce koji obavljaju internu kontrolu, što znači i jaču kontrolu kriminalaca i već je napravila pripreme kako bi se mogla nositi s potencijalnim kriminalom.
Pristupanje Schengenu uključuje policijsku suradnju između svih članica u borbi protiv organiziranog kriminala ili terorizma uz razmjenu podataka putem, primjerice, šengenskog informacijskog sustava (SIS).
Iako bi sve ovo trebalo olakšati borbu protiv kriminala, ne treba naivno pretpostaviti da će prednosti ulaska Hrvatske u Schengen propustiti iskoristiti i kriminalci.
