Ulazak u Schengen donosi puno dobroga Hrvatskoj, ali može imati i manje poželjne efekte. Konkretno, radi ugodne klime koja u dijelovima zemlje omogućava boravak na otvorenom i u hladnijim mjesecima, Hrvatska bi mogla postati zanimljiva destinacija i onima koji nisu nužno turisti.
Brojni avanturisti, 'backpackeri', 'lutalice' odnosno, ljudi kojima je stil života boravak na različitim lokacijama, Hrvatsku su već stavili na mapu svojih privremenih odredišta, ali to bi u budućnosti u većoj mjeri uz njih mogli činiti i oni građani EU-a koji su u svojim zemljama u sustavu socijalne skrbi i beskućnici.
Otvaranje granica njima bi omogućilo lakši dolazak u Hrvatsku na određeni vremenski period međutim, istovremeno bi veći priljev tih ljudi u Hrvatsku mogao izvršiti pritisak na prihvatilišta i prenoćišta kojih je u Hrvatskoj svega 15.
Zapravo, to se već počelo događati ovoga ljeta. Veći broj stranaca nego inače, pa tako i veći broj beskućnika, koji se dulje zadržavaju u Hrvatskoj ljetos su u Splitu primijetili i u splitskoj udruzi Most koja se bavi provođenjem aktivnosti usmjerenih na suzbijanje rizičnih ponašanja mladih, siromaštva i beskućništva i socijalne isključenosti.
Dvostruko više ljudi nego preklani
"Oni koji su na proputovanju, to je jednostavno njihov stil života. Tu i tamo nam se obrate ako im je nešto potrebno, ali uglavnom si mogu osigurati hranu i izabrali su smještaj na otvorenom", kaže nam Drago Lelas, voditelj Prihvatilišta za beskućnike i predsjednik Udruge Most.
"S druge strane", dodaje, "ima i onih koji ciljano dođu. Ovoga ljeta smo u zapuštenom objektu imali četiri Nijemca koji su već dugo u sustavu socijalne skrbi u Njemačkoj. Tu su već više od pola godine, samo su sada promijenili lokaciju. Oni koji nemaju mogućnost prebacivanja iz grada u grad obraćaju nam se za socijalnu pomoć".
A takvih je, kaže Lelas, samo u Splitu lani bilo 30-ak, a ove godine preko 60. Trend rasta zabilježen je i u drugim gradovima. I dok je europskim 'skitnicama' po Hrvatskoj socijalnu pomoć moguće pružiti, smještaj nije.
Nedostatni kapaciteti
Strani državljani nisu u hrvatskom sustavu socijalne skrbi, a obaveze centara socijalne skrbi prema tim ljudima nisu jasne, napominje Lelas. "Mi smo kao humanitarna organizacija reagirali pa smo pomagali u hrani, odjeći, higijeni", kaže.
U Hrvatskoj za beskućnike skrbe gradovi, a udruge nemaju zakonsko pravo smjestiti te ljude u prihvatilište. Ulaskom u Schengen, država će se morati uključiti, smatra Lelas.
"Upozoravali smo da bi se to moglo lako dogoditi, da jedan određeni broj avanturista i skitnica - koji imaju takav stil života - dolaze u Hrvatsku. Hrvatska ima velik broj humanitarnih organizacija i ugodnu klimu pa je ovdje lakše preživjeti zimu", objašnjava.
Međutim, Hrvatska ima svega 500 smještajnih kapaciteta u svojim prihvatilištima i prenoćištima. "I uvijek su puni. Ako se tu nešto ne napravi, ne možemo primiti veći broj stranih građana. Mi ćemo im i dalje pomagati, ali neki sustavniji oblik socijalne skrbi ne možemo osigurati i ne možemo pronaći rješenje za to, to mora netko od donositelja odluka", upozorava naš sugovornik.
Izazovi za policiju
Potencijalno veći broj ljudi koji noće na klupama, u parkovima ili drugim javnim površinama može predstavljati izazov i za policiju.
"Kada policija vidi nekog takvog, pošalju ga nama. Ni oni nemaju protokol u takvim slučajevima - ako netko boravi na javnoj površini, a ne predstavlja opasnost za druge, policija nema mogućnost nikakvog reagiranja. Nije poznato ni što Zakon o socijalnoj skrbi omogućava takvim državljanima", kaže Lelas dodajući: "Na nama je da upozoravamo kada primijetimo nešto na terenu. Olakšalo bi nam da postoji protokol i da se zna što raditi u takvim situacijama: Možemo li čovjeka uputiti u centar za socijalnu skrb? Može li on ostvariti neka prava?"
Lelas upozorava da ova situacija nije specifična za Hrvatsku. Navodi primjer Berlina u kojem je, nakon pristupanja Poljske Schengenu 2007., od ukupnog broja beskućnika njih čak 30 posto bilo iz Poljske. Osjete li i hrvatski gradovi veći priljev beskućnika, lutalica, backpackera i avanturista iz Europe, morat će reagirati i omogućiti tim ljudima adekvatnu pomoć i smještaj. Prema kojim smjernicama, ne zna se.
Komentar na ovu temu zatražili smo i od Ministarstva obitelji i socijalne politike. Njihov odgovor objavit ćemo čim pristigne.
