U prošloj godini je država od paušalnih poreza koje je lupila iznajmljivačima apartmana i soba "zaradila" 151 milijun kuna. No, kako pokazuju podaci Hrvatske udruge turizma, iznajmljivači su uprihodili dvije milijarde eura, odnosno otprilike 15 milijardi kuna i to preko dvije internetske platforme, piše Dnevnik.hr. Kada u računicu uđe i najveća online platforma za iznajmljivanje, tada prihodi iznajmljivača rastu na više od tri milijarde eura, tj. 22 milijarde kuna.
"U pravilu, uvijek kada ne prikupite dovoljno prihoda od nekog poreznog oblika to je signal da nešto s tim poreznim oblikom, s takvim načinom oporezivanja nije u redu", kazala je za Dnevnik.hr pročelnica Katedre za financije na zagrebačkoj Ekonomiji, Nika Šimurina.
Oporezivanje iznajmljivača treba biti pravednije
Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije dodaje da je jasno da bi s obzirom na to kakav je promet samo preko tih internetskih portala, bez ubrajanja fizičkih načina iznajmljivanja poput onog kada se s natpisom stoji pored magistrale, država mogla mogla zaraditi i više. Kada bi oporezivanje iznajmljivača bilo pravednije uređeno tada bi država i mogla više uprihoditi od paušalnih poreza jer paušalno oporezivanje je procjena poreznog tereta koje se uvodi za one djelatnosti kod kojih je teško utvrditi stvarnu razinu porezne obveze.
25.04.2018., Sibenik - Turisticka tabla apartmana. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
"Po meni, iznajmljivanje možda nije nešto što bi se trebalo paušalno oporezivati. Međutim kako se to u naš porezni sustav uvuklo zbog toga što je bila dosta visoko prisutna siva ekonomija i onda je između ostalog, i na prijedlog Europske komisije, jednostavno to bilo rješenje u kojem ćemo ipak nekako smanjiti poreznu evaziju", smatra Šimurina.
Dok se ne uredi tržište na kojem danas posluje gotovo sto tisuća iznajmljivača koji iznajmljuju 800.108 kreveta, to je trebalo biti tek privremeno rješenje. Tih više od 800 tisuća kreveta je čak 63 posto smještajnog kapaciteta u Hrvatskoj.
Lokalna samouprava može odrediti višinu paušalnog poreza, ali ne želi se zamjeriti iznajmljivačima
Nažalost, porezna politika u Hrvatskoj ovisi o izbornim ciklusima te je jasno da se iznajmljivačima nitko ne želi zamjeriti jer ih očito ima puno. No, nisu im se htjeli zamjeriti niti političari na nacionalnoj razini. Naime, poreznim izmjenama 2018. Vlada je dala mogućnost lokalnoj upravi da sama odredi visinu paušalnog poreza u iznosu od 150 do 1.500 kuna po krevetu godišnje.
"Zanimljiv je podatak da od lokalnih jedinica, općina i gradova, koje su trebale donijeti njih 121 nije donijela tu odluku, ali i tome je doskočeno pravilnikom koji kaže ako ne doneseš paušalisti će se oporezivati po 750 kuna po krevetu. Još mi je zanimljiviji podatak da 65 posto lokalnih jedinica, općina i gradova uvelo paušalno oporezivanje po krevetu, ali niže nego što je prije bilo, 300 kuna", objašnjava Bratić za Dnevnik.hr.
Da se ne žele zamjeriti iznajmljivačima pokazuje i činjenica da ni jedan grad ili općina nije uveo maksimalnu visinu paušalnog poreza po ležaju u iznosu od 1.500 kuna. Tek je sedam gradova, skupa s Dubrovnikom, samostalno odlučilo iznajmljivače oporezivati sa 750 kuna po ležaju. Tek 300 kuna poreza naplaćuju ostali najposjećeniji hrvatski gradovi u što spadaju Zagreb, Rovinj, Split i Zadar. To pak znači da su tim gradovima prihodi od paušalnih poreza privatnim iznajmljivačima mogli rasti, međutim, ostat će isti. Takva porezna politika iza sebe ostavlja posljedice i to na infrastrukturu i proračun. Bratić smatra da je činjenica da se povećavaju smještajni kapaciteti pa lokalno stanovništvo ima problem s iznajmljivanjem stanova za potrebe stanovanja stanovnika.
Stanova ima malo, a i oni postojeći su skupi kao suho zlato
Tko god je u posljednje dvije, tri godine, a osobito posljednjih godinu dana, odlučio kupiti stan mogao je past u nesvijest od vrtoglavih cifri. Osim što stanova ima malo, oni postojeći imaju zaista previsoke cijene. Građani svoju štednju usmjeravaju prema imovini pa tržište aparmana buja, a istovremeno se smanjuje broj kreveta u hotelima. Ipak, uz niske paušalne poreze događa se još veća nepravda.
"Svi radovi i sva istraživanja koje smo proveli vezano uz raspored poreznog tereta po kategorijama dohotka koje se oporezuje u RH idu u prilog tezi da je porezni teret zaista neravnomjerno raspoređen. Da se najviše oporezuje rad dok drugi oblici koji su najviše povezani uz imovinu imaju preferencijalni tretman", kazala je Nika Šimurina za zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Iznajmljivači koji su opterećeni paušalom od 300 kuna za 20 kreveta, državi će godišnje platiti samo 6.000 kuna poreza, pokazala je studija "Turizam - Održivost". Sličan iznos, ali mjesečno, platit će radnik s neto plaćom u iznosu od osam 8.000 kuna. Zbog toga stručnjaci već godinama upozoravaju da takvo oporezivanje dohotka od iznajmljivanja nije održivo na duge staze te da ga je teško reformirati.
Trebao bi postojati isti način oporezivanja
"Zaista bi bilo najbolje da imamo sintetičko oporezivanje dohotka. Sintetički znači da sve oblike dohotka oporezujemo na isti način i kroz progresivnu poreznu tarifu jer mi trenutačno samo dohodak od rada oporezujemo progresivno, znači s dva porezna razreda i dvije porezne stope, a ostalo proporcionalno s jednom stopom od 12 posto", objasnila je Šimurina za Dnevnik.hr.
15.07.2012. ZADAR - Pansion Maria, iznajmljivanje apartmana. Tema o privatnim iznajmljivacima. Photo: Dino Stanin/PIXSELL
Vjekoslav Bratić s Instituta za javne financije kaže da valja voditi računa o tome da treba napraviti jedan stupanj razlike između onih koji se bave iznajmljivanjem obiteljskog smještaja tijekom turističke sezone i koje služi za krpanje obiteljskog proračuna. Bratić objašnjava da je u Hrvatskoj situacija takva da je sve dopušteno i da nije isto oporezivati smještajnu jedinicu u kojoj se nalazi 20 kreveta ili onu koja ima deset ili pet kreveta.
Nekonkurentno je uz ovakvo oporezivanje iznajmljivača otvoriti obiteljski hotel koji će biti oporezivan kao obrt ili tvrtka. Međutim, iduće godine bi jedna nepravda trebala biti ispravljena pa će iznajmljivači paušalni porez trebali plaćati gradu ili općini gdje pružaju smještajne usluge. Do sada je to bilo prema mjestu prebivališta vlasnika, piše Dnevnik.hr.
