STIŽE VEĆI POREZ ZA DESETKE TISUĆA PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČA? / Država je sve prepustila gradovima, evo što oni planiraju

Image
Foto: PIXSELL

Dosad je oko 90 tisuća iznajmljivača u turističkim destinacijama plaćalo 300 kuna po ležaju na godišnjoj razini, no od sada bi to moglo biti znatno drugačije

3.9.2018.
9:34
PIXSELL
VOYO logo

Prođe li trenutačni prijedlog Zakona o porezu na dohodak, paušalni porez u sustavu iznajmljivanja od 2019. određivat će gradovi i općine koji ga neće moći naplatiti manje od 150 niti više od 1500 kuna po ležaju.

Dosad je, pak, oko 90 tisuća iznajmljivača u turističkim destinacijama plaćalo 300 kuna po ležaju na godišnjoj razini, a prema anketi Jutarnjeg lista jedino je Poreč zasad odlučio kako neće mijenjati dosadašnji paušalni iznos kad bude usvojen novi zakon.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čini se tako da je Poreču dostatno 1,3 milijuna kuna koliko gradu, od poreznih nameta koje iznajmljivači plaćaju u državni proračun, ostaje na razini godine, i to za sve skupa 12.880 ležajeva, odnosno 4378 smještajnih jedinica u zimmer freiu. Naime, po ležaju u privatnom smještaju Poreč na godišnjoj razini dobije 103 kune.

Gradovi ne otkrivaju karte

Bolje brojke imaju u Rovinju gdje je 11 tisuća ležajeva te im se godišnje na temelju paušala slije 1,76 milijuna kuna, odnosno 160 kuna po ležaju. No, u tom gradu mnogo veći problem vide u ilegalnom iznajmljivanju, posebice vlasnika kuća i stanova za odmor. "Njihovo iznajmljivanje posljednjih je godina dodatno olakšano zahvaljujući internetskim platformama. Smatramo da tu ima mnogo prostora za djelovanje i da je moguće značajne porezne prihode stvoriti efikasnijom kontrolom turističke inspekcije", pojašnjavaju ipak ne otkrivajući hoće li nakon izmjena Zakona povećati paušal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Zadru se vesele izmjenama

U anketi se o povećanju ili smanjenju postojećeg paušala nisu se izjasnili ni Pula, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar ni Umag.

Iz Zadra se, pak, dodajmo, izmjenama zakona vesele, a iz Dubrovnika poručuju: "Smatramo da je to dobar alat u rukama jedinica lokalne samouprave jer gradovima i općinama pruža mogućnosti da poreznom politikom upravljaju svojim destinacijama u željenom smjeru te da prikupljena sredstva troše namjenski i ulažu u destinaciju, prije svega u poboljšanje infrastrukture".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo