Poplave, požari, toplinski valovi, tornada…sve su to, kažu stručnjaci, posljedice klimatskih promjena koje smo izazvali nepažnjom prema prirodi i okolišu. Strašnim posljedicama i klimatskim promjenama Europska je unija odlučila stati na kraj svojom ambicioznom odlukom da do 2050. godine postane klimatski neutralna.
Jedan od planova da se dođe do zacrtanog cilja jest i smanjenje emisije CO2. Tu su, kaže struka, veliki zagađivači automobili, pa je Europska unija odlučila poduzeti drastičan korak i zabraniti prodaju automobila s benzinskim i dizelskim motorima. Prema najavama, to bi na snagu moglo stupiti već 2035. godine, a naši automobili od tada bi trebali voziti na eco-friendly pogon – struju i vodik.
Norveška sa zabranama kreće 2025. godine
Takva tranzicija nije nimalo jednostavan zadatak. Najmanji je problem kupiti električni automobil, no kako taj automobil napuniti? Punionice za električna vozila nisu novost, no činjenica je da ih ima premalo. Svjesni su toga čelni ljudi u Europi, pa i za problem te infrastrukture imaju ambiciozne planove.
Frankfurter Allgemeine Zeitung prije dvadesetak dana pisao je da su zacrtani i konkretni ciljevi za 2025., 2030. i 2035., a koji se odnose na postavljanje infrastrukture za punjenje električnih automobila. Već 2025. na svim glavnijim prometnicama Europe punionice bi trebale biti postavljene kako bi prometovanje za vlasnike takvih vozila bilo jednostavnije.
U planu je da se na svakih 60 kilometara postavi punionica za električne aute, dok će na svakih 150 kilometara biti postavljene punionice za automobile koji voze na vodik.
Europska komisija rekla je svoje, no to ne znači da će se sve zemlje voditi time. Neke su države još ambicioznije po pitanju realizacije plana da se zabrani prodaja automobila na fosilna goriva. Primjerice, Norveška (iako nije članica EU-a) ovu odredbu ima u planu primjenjivati od 2025. godine, dok je premijer Velike Britanije nedavno kazao kako razmišljaju o primjeni toga već od 2030. godine. Škotska pak ima u planu "zazeleniti promet" od 2032. godine, a Francuska, primjerice, tek od 2040. godine.
Gdje je Hrvatska po tom pitanju? Imamo li i mi ambiciozne planove ili ćemo se voditi preporukama Europske komisije i prihvatiti tu 2035. godinu kao godinu kraja za benzince i dizelaše? Imamo li mi uopće dovoljno infrastrukture za punjenje? Koji su uopće naši planovi za postavljanje punionica za električna vozila te vozila na vodik? Sva ta pitanja vise nam nad glavom, a odgovore smo potražili pri resornim ministarstvima za ovu temu – Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Sve veća potražnja za električnim vozilima
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, do 1. lipnja 2021. u Republici Hrvatskoj bilo je registriranih 1.783.056 svih osobnih vozila. Od gore navedenog broja, hibridnih električnih vozila je ukupno 12.010 od čega su 804 hibridna električna vozila s vanjskim punjenjem (tzv. Plug-in hibridi), dok je potpuno električnih vozila ukupno 1855.
Korak ka zelenijem prometu naši su vlastodršci napravili nedavno, kada su objavili da dijele poticaje za kupnju električnih vozila. Ti su poticaji napravili potpunu pomutnju među građanima, a lova se podijelila u rekordnom vremenu. Da su ti poticaju povećali i interes građana za "zelenim" vozilima, potvrdili su nam i iz CVH-a, a to potvrđuju i brojke koje iz godine u godinu rastu.
Prema njihovoj evidenciji, 2007.,2008. i 2009. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano samo jedno električno vozilo. 2010. godine tri su registrirana električna vozila, 2011. ih imamo sedam, 2012. ih je 13, a 2013. godine 24. Brojke rastu i dalje, pa našim cestama 2014. godine voze 74 električna vozila, 2015. ih imamo 156, 2016. godine 224, a 2017. godine 277. Nakon toga, svaka godina sve je bolja, pa električnih vozila 2018. brojimo 452, a 2019. ih je 730. I onda gotovo duple brojke – 2020. godine broj registriranih električnih vozila u Hrvatskoj je 1343, a u prvoj polovici ove godine već smo nadmašili prošlogodišnje brojke te brojimo 1855 električnih automobila. Brojke će sigurno biti i veće, upravo zbog navedenih poticaja.
Bude li pravno obvezujuća, zabrana će se primjenjivati i u Hrvatskoj
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na naš upit kakvi su naši planovi za ovu temu te jesu li možda ambiciozniji od onih koje će preporučiti Europska komisija, odgovorili su nam da je "prije usvajanja Paketa za 55 (Fit for 55) Republika Hrvatska izradila preliminarne analize i scenarije za povećanje ciljeva smanjenja emisija do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti 2050.".
Paket se, kažu nam, sastoji od 12 zakonodavnih prijedloga, te će Republika Hrvatska razmotriti kako unaprijediti postojeće politike i scenarije za postizanje većih smanjenja emisija u okviru novog EU-ova cilja do 2030.
"Predmetna aktivnost iziskuje zajednički rad svih resora koji trebaju dati doprinos klimatskoj ambiciji. U narednom razdoblju Republika Hrvatska će analizirati u kojoj mjeri nacionalne klimatske politike pridonose ispunjenju klimatskih ciljeva 2030. i klimatskoj ambiciji. Slijedom dobivenih rezultata unaprijedit će se zakonodavstvo, strateške dokumente i izradit novi ambiciozniji scenariji kako bi se postigli svi zacrtani ciljevi", pojašnjavaju nam.
Ako nakon razmatranja paketa mjera država članica, odredba o zabrani prodaje novih automobile na fosilna goriva bude pravno obvezujuća, primjenjivat će se i u Hrvatskoj, kažu nam u ministarstvu.
Prema postojećim preliminarnim analizama, do 2030. Republika Hrvatska bi trebala imati gotovo 220.000 električnih vozila i 340 vozila na vodik, dok bi taj broj do 2050. za električna vozila iznosio gotovo 1.630.000, a za ona na vodik 82.000, navode iz ministarstva. Broj vozila treba pratiti i infrastruktura te bi do 2030. trebalo izgraditi gotovo 78.000 punionica za punjenje električnih vozila, a do 2050. gotovo 920.000.
S ciljem daljnje izgradnje infrastrukture za vozila na alternativni prijevoz te povećanja udjela električnih vozila na tržištu, Ministarstvo je Planom trošenja financijskih sredstava od dražbi osiguralo 300 milijuna kuna za mjere u prometu.
"Kupnja vozila i izgradnja infrastrukture provodi se na svim razinama. Tako da je velik broj investicija programiran preko operativnih programa kohezijskih fondova i integriranih teritorijalnih planova. Dodatno je Planom oporavka planiran iznos sredstva od 5,5 milijardi kuna za Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava", kazali su nam iz ministarstva.
Pitali smo ih i ima li Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja u planu nabaviti električne automobile za svoje potrebe, a na to pitanje odgovaraju nam da se "Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pridružuje ovim inicijativama nabavom električnih bicikala".
Velike potpore za punionice
Zbog premalo infrastrukture za punjenje električnih vozila, mnogi su skeptični da ćemo uspjeti ostvariti ove ambiciozne ciljeve. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poručuju da se Republika Hrvatska od samog ulaska u EU priprema za izgradnju i uspostavu prometne infrastrukture za vozila na alternativne pogone, prije svega električna vozila.
"Kroz Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture financira, zajedno s hrvatskim korisnicima, električne punionice na prometnim koridorima kroz zemlju", kažu nam.
Hrvatskim korisnicima posredovanjem CEF-a dodijeljene su potpore ukupne vrijednosti veće od 56,8 milijuna kuna za izgradnju 153 punionice za električna vozila.
"Projekti EAST-E, NEXT-E, URBAN-E i Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi, kojima se ostvaruje navedeno, su dio plana uspostave funkcionalne električne mreže kroz cijelu Europsku Uniju", pojašnjavaju nam iz resora ministra Olega Butkovića.
Za aktivnosti izgradnje punionica za električna vozila moguće je ostvariti sufinanciranje i uspješnom prijavom na javne pozive Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
"U sklopu Javnog poziva za neposredno sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu iz 2016. godine, jedinicama lokalne samouprave je za izgradnju punionica dodijeljeno oko 2,6 milijuna kuna potpora. U tijeku 2019. i 2020. FZOEU je pokrenuo pozive u vrijednosti 16,8 milijuna kuna", kažu nadalje iz ministarstva.
No, neovisno o europskim fondovima, hrvatski gospodarski subjekti i lokalna samouprava (HEP, HT, MOL Grupa, Grad Zagreb…) postavljaju vlastite punionice od kojih su mnoge u funkciji i na raspolaganju građanima, i dalje bez naknade.
Na naše pitanje hoćemo li uspjeti riješiti problem te infrastrukture do zacrtane godine, iz ministarstva kažu da su poduzeti koraci kako bi se dinamika izgradnje punionica za električna vozila intenzivirala, sukladno cilju dostizanja vrijednosti od jednog milijuna punionica za električna vozila do 2025. i tri milijuna do 2030. godine na razini EU-a, predviđenom Europskim zelenim planom.
"Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) uspostavljen je okvir za provedbu Programa sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativna goriva i razvoja infrastrukture alternativnih goriva u cestovnom prometu. S obzirom na potrebu izgradnje punionica različitih snaga te uzevši u obzir potencijalni iznos potpore koji se može dodijeliti, procijenjeno je kako će se sufinancirati izgradnja okvirno 1300 novih punionica (od čega 200 brzih i 1100 standardnih)", odgovaraju nam na pitanje tko će financirati izgradnju novih punionica.
Ukupna sredstva za financiranje navedene aktivnosti iznose oko 117,7 milijuna kuna bez PDV-a, nadodaju, a program je u 100-postotnom iznosu financiran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), bez doprinosa iz Državnog proračuna.
Do 2026. u Hrvatskoj će biti šest punionica za vodik
Osim električnih punionica, planira se uspostaviti i mreža punionica vodika, a Ministarstvo mora prometna i infrastrukture kaže nam da je kroz CEF instrument u novom financijskog razdoblju predviđen poseban mehanizam za sufinanciranje infrastrukture za alternativna goriva, kroz koji će se EU sredstvima sufinancirati, između ostalog, i brze električne punionice te punionice vodika na TEN-T cestovnoj mreži.
"Glede uspostave prometne infrastrukture za vozila na vodik, trenutno je u planu da se kroz NPOO uspostavi šest punionica na vodik regionalno raspoređenih diljem Hrvatske do 2026. godine", kažu nam pa nadodaju da je mjera u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vrijedna oko 200 milijuna kuna.
Njenom provedbom bi se počela ocrtavati mreža nužnih punionica vodika na TEN-T pravcima, što bi podržalo širu implementaciju vodika u sektoru cestovnog prometa (javni gradski promet, flotna nabava vozila, teški cestovni promet), navode iz ministarstva.
U srpnju 2020. je objavljena EU strategija za vodik kojom se postavljaju ciljevi izgradnje kapaciteta za proizvodnju zelenog vodika u EU-u do 2024. odnosno 2030. godine.
"Hrvatska je uvrstila vodik u Nacionalni energetski i klimatski plan, a u pripremi je i Hrvatska strategija za vodik od 2021. do 2050. koja bi se trebala usvojiti do kraja 2021. godine. Od Strategije se očekuje da jasno ocrta put razvoja obnovljivog vodika. Predviđa se pokretanje vodikove ekonomije u ovom segmentu, te njegova distribucija u prometni sektor", zaključuju iz Ministarstva mora, prometan i infrastrukture.
I njih smo upitali imaju li u planu nabaviti električna vozila za potrebe ministarstva. No izgleda da oni barem za sada ne planiraju nabaviti niti električne bicikle, jer odgovor na to zanimljivo pitanje od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - nismo dobili.
Ako ništa prije, električna će vozila kao i sav ostali svijet u Hrvatskoj nabaviti 2035. godine, kada se i ako zabrani prodaja benzinaca i dizelaša kakve i naši ministri sada voze.
