Iz Vlade optimistično poručuju da se vraćamo na put gospodarskog oporavka te da će Hrvatska iduće i 2023. godine biti među tri najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji. Ono na čemu Vlada temelji svoj optimizam, a i očekivani rast BDP-a u iduće dvije godine jest novac iz raznih europskih izvora, oko 24,5 milijardi eura ukupno u sljedećih desetak godina. Od toga 6,3 milijardi bespovratno iz Mehanizma za oporavak i otpornost te 9,7 milijardi eura iz financijskog okvira EU-a do 2027. godine.
Na pitanje koliko je realan optimizam Vlade po pitanju gospodarskog oporavka, liberalni ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize i direktor konzultantske tvrtke Q Norma, kaže da Hrvatska trenutno doista jest u fazi ekonomskog rasta na što ukazuju zadnja dva statistička pokazatelja o rastu BDP-a.
'Ključni su privatizacija i demografski rast'
"Zadnja dva kvartala imamo rast od 16,5 te rast od 15,8 posto. Svaka sljedeća objava Državnog zavoda za statistiku o ekonomskom rastu će biti sve niža. U ekonomiji je vrlo teško držati rezultat, "keeping score". Projekcije govore da ćemo u 2021. godini ostvariti rast oko osam posto. Sljedećih godina će doći do zasićenosti rasta tako da ćemo se u 2022. i 2023. godinu opet vratiti na realnih tri posto. To su stabilne stope rasta i s obzirom na odsutnost pravih reformi maksimum naše ekonomske funkcije. Najbrže rastuće gospodarstvo ne znači mnogo ako građani ne osjete viši ekonomski standard. On se javlja tek s određenim vremenskim odmakom i uz dugoročne stabilne stope rasta", kaže Vušković.
On ističe da je strateški NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) Hrvatska pripremila poput dobrog učenika.
"On je jasan pokazatelj Europskoj uniji da znamo što želimo s novcem i bit će osnova za povlačenje novca. Međutim, postoje već zadani kriteriji prema kojima će se vršiti raspodjela novca. Npr. zelena i digitalna tranzicija. Na njih otpada više od 50 posto sredstava. Novac se treba usmjeriti prema dvije ključne točke bez kojih ekonomija ne može značajnije rasti: privatizacija i demografski rast", napominje Vušković.
'Novac usmjeriti onima koji su iznjeli najveći teret krize'
U Nacionalnom programu reformi iz travnja prošle godine Vlada je istaknula nekoliko prioriteta, a prvi je unaprjeđenje poslovnog okruženja. Vušković ističe da je bolje poslovno okruženje uvijek prioritet.
"Nemojmo zaboraviti da se ono čak i popravilo u zadnjih nekoliko godina. Poslodavci su porezno rasterećeni kroz izmjene stopa poreza na dobit i dohodak, parafiskalno rasterećenje, administrativno rasterećenje kroz Standard Cost Model (SCM), liberalizaciju tržišta usluga. Sada bi se trebalo usmjeriti na privlačenje inozemnih investicija. One su važan makroekonomski agregat koje će se preliti u rast BDP-a. Dodatno, bilo bi pošteno novac usmjeriti i na one koji su iznijeli najveći teret krize: putničke agencije, prijevoznike, ugostitelje i druge. Vlada mora prepoznati i poticati programe oporavka mikro i malih poduzeća na privatnom sektoru", kaže.
Kada se govori o nužnim reformama, mnogi u Hrvatskoj će reći da je reforma pravosuđa "reforma svih reformi" i nulta reformska točka. Vušković kaže da je ona važna, ali ne i najvažnija.
Osmisliti programe vraćanja 'odbjeglog' stanovništva
"Pandemija nam je ukazala kolika je važna reforma zdravstva, a opet u trenutku kada imate budžetski deficit reforma mirovinskog sustava je od izuzetne važnosti. Ako gledamo isključivo ekonomski rast, Vlada bi se trebala usmjeriti na dvije točke. To je vraćanje stanovništva iz inozemstva i 'big game' privatizacije. Stanovništvo predstavlja radni kapital bez kojega je vrlo teško dohvatiti rast realnog dohotka građana koji bi bio u prosjeku Europske unije. Treba osmisliti programe vraćanja 'odbjeglog' stanovništva. Drugi prioritet su 'big game' privatizacije, koje su jedna od ključnih reformi. Velik broj državnih poduzeća ili poduzeća u kojima država ima svoje vlasničke udjele potvrđuje da još nismo razvili tržišno gospodarstvo. Tu se kriju milijunski prihodi za državu", smatra Vušković.
Na koncu, zdravstvo je "crna rupa" koja iz godine u godinu guta proračunske milijarde pa je pitanje kako ga izliječiti ili barem zaliječiti.
"Lijek za zdravstvo leži u smanjivanju političkog utjecaja u zdravstvenim ustanovama, u implementaciji sustava kvalitete odnosno akreditaciji te boljoj kontroli nabave lijekova i medicinskih uređaja odnosno javnoj nabavi", rekao je Vušković.
