"Država će financijski poticati spajanje općina", "Konačno kresanje broja besmislenih općina i gradova"…samo su neki od naslova tekstova u kojima se najavilo da će Ministarstvo pravosuđa i uprave, predvođeno ministrom Ivanom Malenicom, ove jeseni krenuti u proces smanjenja broja općina u Hrvatskoj i to tako da će ih financijski stimulirati uz pomoć milijuna koji stižu iz europskih fondova, na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zvučalo je na prvu vrlo ambiciozno, kao uvod u neke ozbiljnije zahvate racionalizacije u hrvatskoj nabujaloj lokalnoj upravi.
A zanimljivo je i zbog političkog okvira jer upravo HDZ najsnažnije održava svoj utjecaj kroz lokalnu mrežu općina i općinica. A onda je stigla i konkretizacija: iz Ministarstva je pojašnjeno za Večernji list da će prvo biti napravljena analiza poslovanja 40 manjih općina, od ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, te da će se u prvoj fazi poticati objedinjavanje pojedinih poslova. Do kraja 2023. godine bi trebale biti gotove "smjernice za zajedničko izvršavanje pojedinih poslova i stvarno spajanje jedinica na temelju dobrih praksi EU-a", a "cjelovit sustav podrške funkcionalnom i stvarnom povezivanju jedinica trebao bi biti gotov do 2025. godine."
Zvuči li to kao ozbiljan put u kresanje broja jedinica lokalne samouprave?, pitali smo dr. Vedrana Đulabića, izvanrednog profesora na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu.
Đulabić: 'Ne vidim neke velike promjene'
"Čini mi se da će se teško ostvariti cilj koji struka i javnost očekuju već dulje vrijeme, a to je smanjenje broja jedinica lokalne samouprave i racionalna organizacija tih jedinica u Hrvatskoj. Čak i ako dođe do funkcionalnog povezivanja koje, nota bene, već postoji kod nas - npr. lokalni javni prijevoz, vatrogastvo, komunalna poduzeća i sl. - jedinice i dalje zadržavaju sve svoje karakteristike, poput načelnika, zamjenika, predstavničkih tijela, lokalnog upravnog aparata, proračuna i svih ostalih elemenata koji jedinice čine samostalnima. Tako da se u osnovi ništa značajno neće promijeniti, niti ćemo vidjeti neke velike promjene", kaže Đulabić u razgovoru za Net.hr. Podsjeća da je već prije nekoliko godina Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) upravi promijenjen da bi se olakšalo dobrovoljno spajanje jedinica, no do toga nije došlo.
"Povezivanje je jedan od oblika prevladavanja loše teritorijalne podjele i naše Ministarstvo implicitno priznaje da ta struktura nije dobra, ali su preveliki politički otpori da dođe do ozbiljnije reforme", komentira Đulabić pozadinu ovakvog modela moguće racionalizacije lokalne uprave.
Vedran Đulabić s Pravog fakulteta u Zagrebu: preveliki su politički otpori ozbiljnijoj reformi
"Povezivanje jedinica nije magično rješenje i ono ima i svoje negativne strane. Jedna od njih je i slabljenje političke uloge lokalne samouprave, jer vi vašeg načelnika ne možete pozivati na odgovornost za neke poslove koji su prebačeni na neke druge jedinice ili za koje poslove i druge jedinice snose barem dio odgovornosti. Također, cijeli sustav postaje nepregledan, kompliciran, građani ne znaju što radi njihova jedinica i koje usluge od nje mogu dobiti", smatra Đulabić.
Ovakav ulazak u problem rješavanja pregoleme javne uprave Đulabić ne smatra ozbiljnim reformskim potezom. "Ovo je naprosto stvaranje privida da se nešto reformira, a u osnovi se ništa značajnije ne mijenja. Lokalna samouprava kakvu trenutno imamo očito će preživjeti i dalje dok ne dođe politička opcija koja će se ozbiljno pozabaviti racionalizacijom lokalne samouprave i promjenama koje ćemo moći nazvati reformom", kaže Đulabić za Net.hr.
Vešligaj: Spojit će općine, ali one će ostati - siromašne
Ni Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade, SDP-ovac koji se posebno bavio i bavi tematikom regionalnog razvoja (i vanjski je član saborskog Odbora za regionalni razvoj) ne smatra da se iza ovih najava o mogućem funkcionalnom spajanju malih općina krije ulazak u reformu kakva bi Hrvatskoj trebala.
"Ne želim, dakako, biti negativan i reći da se radi o promašenom potezu. Dobro je da se kreće. Neka se barem nešto pokuša u području racionalizacije. Ali, realno, iza ovih sitnih poteza ne vidi se plan za cijelu Hrvatsku. Bojim se da će se opet pod državnom kapom, a možda i po stranačkoj liniji, pokušati isforsirati nekoliko funkcionalnih spajanja, da bi se pokazalo da se nešto radi, da bi se pokušalo potrošiti novce, a nigdje ne vidimo širu sliku, cjeloviti plan.
Smatram da se prvo treba postaviti jasan plan, a stručnjaci su već i pripremili nekoliko modela ozbiljne reforme – samo treba smoći političke snage za njihovu implementaciju. Trebamo se pitati što je optimalno za Hrvatsku. Daleko smo od onih brojki koje su utvrdili stručnjaci: 120 do 150 jedinica lokalne uprave i samouprave. Za mene nema dvojbe: krenuti od tog nacionalnog plana racionalizacije, a ne obrnuto, krenuti od malih općina i uvlačiti ih u nekakve promotivne političke projekte. Bojim se da je ovo prije svega predstava za javnost", komentira Vešligaj za Net.hr.
Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade: "Iza ovih sitnih poteza ne vidim plan za cijelu Hrvatsku"
Podsjeća da se i prije godinu dana krenulo s ambicioznim najavama kako Malenica "reže uhljebe" jer je predstavljen model ukidanja mjesta zamjenika načelnika i župana, ali su se velike promotivne najave nekako izgubile u hodu. "Također je važno da u tim najavama o ukidanjima općina ne šaljemo poruku da su općine posve nevažne, da se može bez njih. One mogu i moraju biti važan element lokalne uprave, no ja se zalažem da jasno odredimo koliko stanovnika treba imati općina da bi mogla imati profesionalnog načelnika. Ono što me posebno brine je da imam dojam da se s vrha državne vlasti sve manje sagledava funkcioniranje jedinica lokalne uprave i samouprave, da se donose fiskalna rješenja koja ne donose razvoj nego guše funkcioniranje.
Ne može se ići naprijed ako se ovisi o dotacijama iz državne blagajne. Osim toga, ne donose se ozbiljna rješenja za regionalni razvoj, a i ovo – biranje malih općina i orkestrirano spajanje – ne bi trebalo proći bez sagledavanja šire slike regionalnog razvoja. Ako se udruže tri siromašne općine, one će i dalje ostati siromašne. To je problem. Što ćemo imati od toga što će se netko pohvaliti brojkom manjih općina, ako će u toj regiji i dalje vladati siromaštvo? To su pitanja na koja ne vidim odgovor iz ovih najava Vlade", kaže Vešligaj.
