MOSKVA - Premda se činilo kako je taj vlak odavno već otišao, Hrvatska se u utorak ipak pridružila projektu izgradnje plinovoda Južni tok, koji bi od 2015. srednju i zapadnu Europu trebao opskrbljivati ruskim plinom trasom koja zaobilazi Ukrajinu.
Sporazum o pristupanju projektu potpisali su hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač i ruski ministar energetike Sergej Šmatko, a sve su nadgledali ruski premijer Vladimir Putin i njegova hrvatska kolegica Jadranka Kosor.
Putin je nakon ceremonije potpisivanja rekao kako sudjelovanje u Južnom toku svim državama sudionicama garantira zaradu i stabilnost opskrbe energentima.
Glavni financijeri ovog projekta su ruski naftni gigant Gazprom i talijanski Eni, a konkretni detalji hrvatskog sudjelovanja trebali bi se početi nazirati za mjesec dana, kada bi u tu svrhu trebala biti formirana zajednička rusko-hrvatska radna skupina. Zasad se neslužbeno tek spominje mogućnost osnivanja tvrtke u suvlasništvu Ine i Gazproma.
Nije poznato hoće li Hrvatska graditi svoj krak plinovoda ili će se već zadana trasa mijenjati zbog Hrvatske, što bi omogućilo i stanovitu zaradu od tranzita dalje prema Sloveniji i Italiji.
Tijekom sastanka s Putinom, premijerka Kosor je rekla kako je Hrvatska zainteresirana i za integraciju u najdulji svjetski naftovod Družba, izgradnjom dugo spominjanog kraka do Omišlja na Krku, što je dosad odbijala.
U kampanji za predsjednika Republike, kada se Kosor natjecala s donedavnim predsjednikom Mesićem, ona se projektu Družbe Adrije žestoko protivila, a Rusi su Hrvatskoj u međuvremenu bili postavili uvjet da, ako želi pristupiti Južnom toku, mora ući i u projekt Družba Adria.
Ipak, Kosor je naknadno izjavila kako se o pojedinim projektima raspravljalo odvojeno te da u tom pogledu nije bilo nikakve trgovine.
Inače, Hrvatska 40 posto svojih potreba za plinom zadovoljava uvozom iz Rusije.
