Od tog datuma počet će se primjenjivati i odredbe Zakona o carinskoj tarifi, koji se odnose na poljoprivredno-prehrambene proizvode, odnosno carinska će se stopa sniziti sa 30 na prosječnih 21,2 posto, uključivo i ribe i riblje prerađevine.
Zakonom o carinskoj tarifi, koji je stupio na snagu 1. srpnja, već je za industrijske proizvode carinska stopa smanjena na prosječnih oko 6,35 posto.
Što znači ulazak Hrvatske u WTO?
Članstvo Hrvatske u WTO-u, u koje se pristupilo nakon više od sedam godina pregovaranja, utjecat će i na zaključivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama članicama EFTA-e i CEFTA-e, koji kao polazište za ugovore o međusobnoj trgovini prihvaćaju razinu carina dogovorenu u okviru prijema u WTO. Procjenjuje se da bi pregovori o ugovorima sa državama EFTA-e i CEFTA-e mogli biti završeni do kraja ove godine.
Istodobno će se pregovarati i sa zemljama izvan tih asocijacija, primjerice baltičkim, i s BiH o ugovorima o slobodnoj trgovini, kao i, dakako, s Europskom unijom, s kojom su pregovori i službeno počeli sredinom studenoga 2000.
Ulaskom Hrvatske u WTO doći će do ujednačavanja carinskih stopa za pojedine industrijske proizvode i djelatnosti sukladno svjetskim rješenjima, a hrvatski su pregovarači uspjeli u pregovorima izboriti dulje vrijeme prijelaznog razdoblja primjene - od dvije do pet godina za osjetljive industrijske proizvode te od dvije do sedam za poljoprovredno-prehrambene.
Istodobno, hrvatski izvoznici pri izlasku na svjetska tržišta imaju ravnopravne uvjete i jasno definirana pravila trgovine u svakoj članici WTO-a.
Bitna odrednica članstva u WTO-u je i izravan utjecaj na privlačenje stranog kapitala i ulaganja. Hrvatska se obvezala da će svake godine postupno, sukladno dogovoru, primjenjivati sniženu razinu carina, dok se ne postigne krajnja razina iz Obvezujućeg rasporeda.
A to znači da bi, nakon pet godina prilagodbe, prosječna nominalna stopa carine za industrijske proizvode s dosadašnjih oko 10 posto trebala doći do razine oko 5,34 posto (na početku 2005.).
Po završetku pak sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe za poljoprivredno-prehrambene proizvode postojeća carinska stopa od 33,7 posto trebala bi biti prepolovljena i iznosit će početkom 2007. 16,4 posto. Hrvatska bi to trebala doseći postupno, donoseći za svaku godinu novu, sniženu carinsku tarifu.
WTO - završna faza
Potpisom na Protokol o primitku, WTO 17. srpnja ove godine u Ženevi, zapravo je završio dugogodišnji pregovarački proces. Glavno vijeće WTO-a dvotrećinskom je većinom donijelo i formalnu odluku o prihvatu cjelokupnoga završnog izvješća o prijemu Hrvatske te istodobno pozvalo hrvatsku Vladu na potpis Protokola. Protokol je, nakon sjednice Vijeća, potpisao ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Nakon toga, sukladno utvrđenoj proceduri, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora prihvatio je 5. listopada većinom glasova Protokol o pristupu Hrvatske WTO-u.
Zadnjeg dana listopada glavnom direktoru Mooreu uručena je isprava o prihvaćanju Protokola, čime je učinjen i posljednji formalni korak za pristup. Točno 30 dana nakon toga Protokol i službeno stupa na snagu, te tako 30. studenoga Hrvatska postaje punopravnom članicom WTO-a.
Zbog prilagodbe zakonodavstva uvjetima WTO-a, izmijenjeno je ili donešeno više od 150 zakona. Iznimno složen i zahtjevan postupak učlanjenja Hrvatske u WTO teče od listopada 1993. kada je Hrvatska postala promatračem u WTO-u.
U kolovozu 1995. osnovana je Radna skupina za prijem Hrvatske u WTO, koja je prvu sjednicu održala 1. travnja 1996. i od tada zapravo počinju višestrani i dvostrani pregovori o carinskim koncesijama te specifičnim obvezama u trgovini uslugama, odnosno dogovori o najvišoj dopuštenoj razini carina te uvjetima za pristup tržištu usluga u Hrvatskoj.
Postupak usklađivanja zakonodavstva s odredbama WTO-a završen je u lipnju 1999., a u rujnu iste godine završen je cjelokupan posao pregovaranja, osim u dijelu koji se odnosi na specifične obveze Hrvatske na području audiovizualnih usluga, zbog čega postupak nije mogao biti formalno okončan.
I kada su svi očekivali da će Hrvatska na godišnjoj Ministarskoj konferenciji u Seattleu (u studenom 1999.) nastupiti kao pounopravna i službena članica WTO-a, Francuska je zbog pitanja uređenja trgovine audiovizualnim djelima izašla sa stavovima koji su onemogućili postizanje konsenzusa u EU o hrvatskoj ponudi za uređivanje trgovine audiovizualnim djelima.
Pregovori, izravni između EU i SAD-a isključivo o tom području, produžili su hrvatski prijem za deset mjeseci te su krajem lipnja ove godine završeni kompromisom kojim se Hrvatska prihvaća na osnovi tzv. baltičkog modela, kompromisnog načina na koji su u WTO primljene baltičke zemlje.
