Hrvatska odaje počast svom prvom predsjedniku

ZAGREB - Rođen je 1922. godine u Velikom Trgovišću, bio je aktivni sudionik antifašističkog pokreta, a zbog stavova o hrvatskom nacionalnom pitanju u SFRJ bio je osuđivan i zatvaran.

Kad je 1972. godine počeo progon hrvatskih "proljećara" Tuđman je proveo devet mjeseci u zatvoru, a u veljači 1981. osuđen je na tri godine zatvora te na petogodišnju zabranu svakog javnog djelovanja.

Nakon što mu je 1987. godine vraćena putovnica, odlazio je više puta u inozemstvo te svojim predavanjima među iseljenicima poticao stvaranje hrvatskoga nacionalnog pokreta. Dvije godine kasnije osnovao je HDZ - Hrvatsku demokratsku zajednicu - i postao njezinim predsjednikom, a na tom je mjestu ostao do kraja života.

Na čelo hrvatske države formalno je došao krajem svibnja 1990., kada je na prvoj sjednici višestranačkog Sabora izabran za predsjednika Predsjedništva, a predsjednik Republike postao je 26. lipnja iste godine.

Borio se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, u politički nenaklonjenom vremenu, kada su iz svijeta dolazili pritisci da se Jugoslavija održi. Vodio je pobjednički domovinski rat, koji je 1995. završen vojno-redarstvenom akcijom “Oluja”, a mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja Hrvatska je pod njegovim vodstvom postala cjelovita i slobodna.

U javnosti su još za njegova života postojale različite ocjene njegovog političkog djelovanja koje traju do danas. Kritičari tvrde da je bio autoritaran, tajkunizirao državu, te imao manjak sluha za političke neistomišljenike te pokušao dijeliti BiH, dok njegovi zagovornici pak ističu da je prema BiH vodio politiku zaštite interesa hrvatskog naroda kao i da je vrijeme rata tražilo 'čvrstu ruku'.

Tuđmanu su hrvatski građani povjerenje iskazali na prvim neposrednim predsjedničkim izborima 1992. godine, a potom i na predsjedničkim izborima 1995., no taj predsjednički mandat nije završio jer je umro 10. prosinca 1999. godine.