Prošle godine iz jednog hrvatskog pogona u Rusiju je izvezeno pola milijuna dolara parketa. No, ukrajinska kriza i politička napetost između Rusije i EU sada dovodi u pitanje očekivani rast narudžbi. Vlasnik priznaje da se sve lomi preko njegovih leđa.
"Počeli smo primjećivati već krajem prošle godine da dolazi do značajnog pada u narudžbama što smo utvrdili da je zbog oscilacija u tečaju rublja i ekonomske situacije u samoj Rusiji. Samo tržište je ogromno, ima veliki potencijal i planovi su nam bili veliki, ali sad se sve to mijenja", rekao je poduzetnik Filip Galeković.
Predstavnici hrvatske gospodarske diplomacije pomno prate razvoj situacije. Jer Hrvatska s Rusijom ima robnu razmjenu tešku milijardu i 800 milijuna dolara. Tamo najviše izvozimo lijekove, pripravke za brijanje, transformatore i parkete.
U ministarsvu vanjskih poslova smiruju situaciju.
"EU je kao što znamo na zadnjem sastanku Vijeća donijela sankcije
prema određenom dijelu ruskih dužnosnika. Dakle, za samo
poslovanje naših poduzetnika na ruskom tržištu za sada nema
ograničenja koja su nova ili nisu bila do sada", rekao je
zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško
Klisović.
S tim su detaljno upoznati i predstavnici 30-ak domaćih tvrtki
koje rade u Rusiji. I europski veliki biznis igrači, pogotovo
njemački, počinju srahovati da će im politički problem pojesti
veliku zaradu koju obaćava Rusija.
Čak i mega projekt plinovoda Južni tok sada je doveden u pitanje, što zabrinjava zemlje u regiji.
"Nije to zaustavljanje, nego samo usporavanje izgradnje. Mislim da će se situacija tu ipak na neki način regulirat i da će Južni tok kao jedan bitan transportni pravac iz istoka ipak doći u Europu", poručio je naftni stručnjak Davor Štern.
Južni tok je trebao ruski plin dopremati u Europu zaobilazeći Ukrajinu. No i Hrvatska traži alterenativu. Sad trenutno ima veliki višak plina, a koji bi kroz LNG terminal mogao kapati u Europu.
