Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 3. i 5. studenog, pokazuje zadržavanje visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca SDP i lijevu koaliciju. Pri tom su SDP i njegova koalicija zabilježili rast izborne podrške, dok je ORaH početkom ovog mjeseca zabilježio pad izborne podrške. Hrvatski su laburisti stabilizirali izbornu potporu na oko 2 posto, a Reformisti u prvom mjesecu postojanja bilježe pad podrške. Ovo su glavni nalazi redovitog mjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting
stranaka) HDZ je zadržao vrh ljestvice, ispred SDP-a i ORaH-a.
Tako HDZ početkom studenog bilježi izbor od 25,9 posto (prema
25,5 posto iz listopada). SDP je drugi na ljestvici preferencija
stranaka s izborom od 21,7 posto (prema 20,1 posto prije mjesec
dana; ovaj je međumjesečni rast ujedno i najveći kojega je ova
stranka zabilježila u posljednjih godinu dana). Uz ove dvije
stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo ORaH,
stranka Mirele Holy koja se učvrstila na trećem mjestu ali ovaj
put s padom izborne podrške (sada 15,1 posto prema 16,8 posto iz
listopada). Čini se da se jedan dio "bivših" birača SDP-a, a
uslijed zaoštravanja stanja na političkoj sceni, "vratio" u krilo
svoje stranke (i koalicije). Ovaj je "povratak" vjerojatno
potaknut prosvjedima branitelja koji su mobilizirali dio glasača
s ljevice i vratio njihov izbor prema stožernoj stranci lijevog
centra, dok su reakcije ORaH-a o ovoj temi izostale. Na četvrtom
je mjestu HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu
potporu od 3,0 posto (2,7% iz listopada), a slijedi HSS s 2,8
posto (prije mjesec dana 2,4 posto).
*Preferencije političkih stranaka
Predsjednička kampanja Milana Kujundžića snažan je vjetar u jedra
njegove političke stranke koja je sada na 2,7 posto izborne
potpore (prije pola godine bila je na 1 posto). Može se reći da
je Hrvatska zora najviše profitirala od izborne (pret)kampanje za
predsjednika Republike. Na ljestvici s rejtingom iz skupine
stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: Hrvatski
laburisti (2,2%), NL Milana Bandića (2,0%), HDSSB (1,9%), HSP
Ante Starčević (1,8%), Hrast (1,3%), HSP i NL Ivana Grubišića (po
1,1%), IDS, HSLS i HSU (po 0,9%) i Narodna
stranka-Reformisti (0,8%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od
1,6%. U ovomjesečnom su istraživanju dobitnici (stranke s
povećanjem izbora u odnosu na prošli mjesec): SDP (+1,6 postotnih
poena), HDZ, HSS, Hrvatska zora i NL Ivana Grubišića (sve liste s
+0,4), HNS i Laburisti (+0,3). S druge strane najveći je pad
zabilježio Orah (-1,7 poena), a slijede Hrast (-0,7), HSP
(-0,6), HSP A. Starčević i Reformisti (-0,3).
Koalicija okupljena oko HDZ-a ispred lijeve koalicije koju okuplja SDP
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31 posto (prema 30,05 iz listopada), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 25,0 posto na drugom mjestu (u rujnu 23,3%). Slijede stranačka lista ORaH koja je s 15,7 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 17,4 posto. Savez za Hrvatsku s izborom od 5,9 posto drži četvrto mjesto. NL Milana Bandića bilježi izbor od 2,3%, a Hrvatski laburisti 2%.
*Preferencije koalicija
Josipović najpozitivniji političar, Karamarko najnegativniji
Predsjednik Josipović je najpozitivniji hrvatski
političar s izborom od 31,8% (prošli mjesec 32,2%). Drugo mjesto
na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,5 posto (u
listopadu 12,2%). Kolinda Grabar Kitarović je i dalje treća, ali
sada s izborom od 7,7 posto (prošli mjesec 8,8%), a Milan
Kujundžić je skočio na četvrto mjesto s izborom od 4,8 posto
(prije mjesec dana 2,4%). Slijede T. Picula s 3,1%, M. Bandić s
3,0% (prema 5,4% iz listopada), R. Tomašić (2,9%), Z. Milanović
(2,6%), A. Plenković (1,8%) i T. Karamarko (1,8%). Ovomjesečni su
događaji osnažili izbor M. Kujundžića (predsjednička kampanja),
Z. Milanovića (način komuniciranja u krizi oko prosvjeda
branitelja), ali i oslabili M. Bandića, K. Grabar Kitarović, M.
Holy i I. Josipovića.
*Najpozitivniji hrvatski političari
Na vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih
političara nakon četiri mjeseca vratio se Tomislav
Karamarko, kojemu je pomogla percepcija u dijelu javnosti o
poziciji njega i HDZ-a u organizaciji braniteljskog prosvjeda.
Tako je T. Karamarko najnegativniji političar za 31,8 posto
hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 30,9%). Zoran Milanović
je na drugom mjestu s izborom od 28,9 posto (prema 32,1% iz
listopada). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i
ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske
političare (sada 10,7%), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s
izborom od 5,8 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih
političkih osoba još su I. Sanader (5,1%), M. Bandić (2,4%), M.
Lovrić Merzel (1,2%), S. Linić (0,8%), K. Grabar Kitarović (0,7%)
i N. Vidošević (0,6%).
*Najnegativniji hrvatski političari
Najznačajniji događaji: Uhićenje Bandića i braniteljski prosvjedi
U posljednjem istraživanju afera Agram (uhićenje M. Bandića i njegovih suradnika) najvažnija je tema iz proteklog mjeseca za 37 posto hrvatskih građana/ki. Slijede događaji oko prosvjeda branitelja s izborom od 26,4 posto, dok je naša već prilično "stara tema", gospodarska kriza sada izbor 16,4 posto hrvatskih građana/ki. Značajniji je izbor za događaj/temu mjeseca zabilježilo i prikupljanje potpisa za referendum o zabrani davanja auto-cesta u koncesije (4,2%), dok je početak suđenja Perkoviću i Mustaću najvažniji događaj za 2,0% građana/ki. Iznad 1% izbora za događaj mjeseca bilježe još tri teme: epidemija ebole i pripreme hrvatskog zdravstva za ovu opasnost (1,4%), prva ugradnja umjetnog srca u Hrvatskoj (1,2%) i predizborna kampanja za predsjednika RH (1,0%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rjeđe od 1 posto.
Vladu podržava 20 posto građana/ki
Vlada RH u svom trideset i četvrtom mjesecu od potvrde u
Hrvatskom saboru uživa potporu 20 posto hrvatskih građana/ki
(prije mjesec dana 21,1%), dok vladinu politiku ne podržava 66,9
posto građana (prema 66,6 iz listopada) uz 13,1 posto neodlučnih.
Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0. Najvišu ocjenu Vlada
bilježi među glasačima lijeve koalicije (SDP 2,84; HSU 2,75;
IDS 2,50; HNS 2,46), dok je najlošije prošla
među biračima desnih stranaka (Hrast 1,75; HSP A. Starčević 1,64;
HSP 1,57; Hrvatska zora 1,56; HDZ 1,55). Predsjednik
republike je ocijenjen s 3,20 (najviša ocjena među glasačima
SDP-a 4,33; najniža ocjena među biračima Hrvatske zore 2,0).
Najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj je rad dobilo 2,03
(najviša ocjena među glasačima SDP-a s 2,68; najlošija ocjena
među biračima HDSSB-a 1,67).
*Podrška politici Vlade RH
*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus
provodi redovito od siječnja 2004. g. Istraživanje se telefonski
provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku
od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po
županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih
obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom
statusu
