Pad BDP-a od 1,2 posto u posljednjem kvartalu 2013. i jedan posto na međugodišnjoj razini za potpredsjednika Vlade Branka Grčića bio je očekivan, a kao ključni problem vidi izostanak investicija u privatnom sektoru.
"Još uvijek neslužbene procjene za 2013. govore da je sve bilo u okvirima očekivanoga. Pad za 1,2 posto u četvrtom kvartalu možda je nešto lošiji od onoga koji su prognozirali analitičari", rekao je Grčić novinarima u Vladi.
Dodao je da je privatni sektor očito opet zakazao, jer je država ponovila investicijski plan iz 2012., te naglasio da se Vlada nizom mjera trudi pokrenuti privatne investicije bez kojih nema gospodarskog rasta.
Grčić smatra da blagi oporavak industrijske proizvodnje u zadnjem kvartalu prošle godine može biti dobar znak za ovu godinu.
Hrvatsko gospodarstvo i dalje tone: BDP u 2013. pao za 1 posto!
"Ima naznaka optimizma za 2014., ali teško je očekivati rast ako za više od dva postotna poena smanjujemo javnu potrošnju, koja je u 2013. jedina doprinosila BDP-u", kazao je Grčić.
Podsjetio je da je Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita, koja će državne rashode srezati za gotovo 8 milijardi kuna, što znači isto toliko manju agregatnu potražnju, a onda i manje šanse za gospodarski oporavak.
"Računamo nešto s oporavkom Europe i izvoza. Ako bi zajedno s tim privatni sektor krenuo u investicije, mogao bi donekle neutralizirati manju javnu potrošnju", kazao je Grčić.
Na opasku da je sve do polovice 2013. obećavao promjenu trendova, Grčić je odgovorio kako se oporavak trendova vidi iz usporavanja pada.
"Ono što je na kraju 2012. bio pad od 2,2 posto, sada je 1,2 posto, a ono što je lani bilo minus 1,9 posto, sada je minus 1 posto. Taj je trend lagan, ali oporavak se vidi", tumači potpredsjednik Vlade.
Priznao je da su očekivanja Vlade bila veća, ali i naglasio da su Hrvatsku cijelo vrijeme pratili problemi. Turistička sezona i industrijska proizvodnja bile su jedine komponente agregatne potražnje koje su rasle, dok su sve ostale padale.
Na pitanje hoće li se skorašnjim rebalansom proračuna smanjiti rodiljne naknade, odgovorio je kako misli da smanjivanje tih naknada nije planirano.
Potvrdio je da se razgovara o vraćanju zdravstvenog doprinosa s 13 na 15 posto, te da to ne bi bila mjera samo za jednu godinu, nego stalna mjera 'u smjeru zatvaranja rupe u proračunu zdravstva'.
