Ministar financija Slavko Linić predstavio je
posebni porez na kavu i bezalkoholna pića. Kazao je kako su do
sada te proizvode porezno regulirala dva zakona.
"Smatramo da ih sada možemo metnuti u isti zakon, samo staviti
različite stope oporezivanja. Dakle, neće se oporezivati po
ulasku, nego kad se ostvari promet", pojasnio je.
"Očekivani prihod od poreza na kavu je 110 milijuna kuna, a
sokova 214 milijuna kuna", dodao je.
Naglasio je kako i dalje zadržavamo neoporezive proizvode, one
koji se smatraju hranom za posebne potrebe, prirodni vode bez
dodataka, voćne sokovi i nektar, bezalkoholna pića dobivena od
lijeka.
"Vodu s dodatkom šećera ocjenjujemo da možemo oporezivati jer
nije prirodan proizvod. Ukidamo porez na neprženu kavu", nastavio
je.
"Kod kave ukidamo porez na neprženu kavu i ljuske, to je
poluproizvod koji ulazi u daljnju proizvodnju, olakšali smo svima
koji se time bave da ih dvaput ne oporezujemo", rekao je i dodao
kako je Vlada spustila porez na kavu koja je dio drugog
proizvoda, kao primjerice kava u čokoladi.
(Foto: PIXSELL)
'Kamatu smo odlučili otpisati u cijelosti'
"Cijelu prošlu godinu gledali smo kako riješiti problem ranije nastalih poreznih obveza. Oko 18 milijardi neplaćenih obveza imaju i naši građani prema raznim vjerovnicima. Zato ovim prijedlogom zakona ocjenjujemo da bi građani lakše mogli podmiriti 12,7 milijardi kuna, koliki je dug građana prema državi, od toga je 7 milijardi kuna glavnice, a 5,7 milijardi su kamate. To je građanima gotovo nemoguće vratiti, zato smo odlučili kamatu otpisati u cijelosti, a glavnicu ćemo omogućiti da se plati u ratama ovisno o visini duga", istaknuo je Slavko Linić.
Ministar financija se upitao koga potiču da nađe razloga da
namiri dug prema državi. Naime, na taj način pomoći će se i
obrtnicima koji su željeli ući u poduzetništvo, no upali su u
probleme i ostali su dužni po mnogim obvezama.
"Upravo ovako značajan otpis od 5,7 milijardi kuna s kamatama
može biti stimulativan da građani pristupe s nagodbama. Mnogi su
tu poljoprivrednici, poticaje su prebijali s obvezama", istaknuo
je.
(Foto: PIXSELL)
"Prije svega, cilj nam je da građanima pomognemo da svoje obveze
namire. Kamata je najmanja koju smo mogli ponuditi na te nove
ugovore, 4,5 posto nije velika i destimulativna kamata. Vjerujemo
da smo ovim pomogli u dužničkoj krizi samim građanima", zaključio
je.
Carinom protiv sive ekonomije
Donesen je i Nacrt prijedloga zakona o carinskoj službi.
"Mijenjamo u potpunosti carinsku službu i dužnosti i obveze.
Riječ je o velikim promjenama. Glavna uloga carine u ovom
trenutku postaje borba protiv sive ekonomije. Ustrojavamo
hijerarhiju svih carinskih dužnosnika i na taj način osiguravamo
njihovo napredovanje", pojasnio je.
Rok za davanje imena novorođenčeta
U saborsku proceduru poslan je i nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama.
Ministar Arsen Bauk rekao je kako se ovim Zakonom predviđa uvođenje matica u elektronskom obliku, prije svega matica rođenih i vjenčanih. Novost je i rok davanja imena novorođenom djetetu koji se mjeseca smanjuje na mjesec dana.
Za osobe za koje je u državnim maticama upisana promjena spola, na izvatku se neće iskazivati podaci o promjeni spola i imena.
'Hrvatska snosi sve troškove ako ispadnu kosti iz ormara'
Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost na tekst Ugovora o prodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva Brodotrogir i Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama kao sredstva osiguranja za ispunjenje ugovornih obveza kupca.
(Foto: PIXSELL)
"Za restrukturiranje Vlada će izdvojiti 380 milijuna kuna za
dodatno nastale troškove i gubitke. Kupac, odnosno investitor
donosi nam 2,4 milijarde kuna ulaganja kroz razdoblje do 2016.
godine", objasnio je ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak.
"Ako se u međuvremenu sazna za kosture iz ormara, obaveze koje nisu popisane u trenutku prodaje, Republika Hrvatska snosi sve troškove", naglasio je.
'Nema gradilišta bez novca'
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je kazala kako će hrvatski državljani i dalje ulaziti i izlaziti u Bosnu i Hercegovinu s osobnom iskaznicom.
(Foto: PIXSELL)
"Dok mosta nemamo, moramo ići na režim koji omogućava jednostavan
prelazak neumskog koridora ", rekla je.
"Nema otvaranja gradilišta dok ne osiguramo novac, taj smo film
već jednom gledali. Bili smo u posebnoj poziciji da autoceste
gradimo sami, nismo bili u EU, a ceste su nam trebale. EU nam
nije sagradila ni milimetar autocesta, zato imamo i moralno pravo
određene vrste nešto tražiti za infrastrukturne projekte. Ali dok
novac na vidimo, nema govora o otvaranju gradilišta", poručio je
premijer.
'Ako nešto košta - košta!'
Na Vladi je usvojena odluka o naplati cestarina za upotrebu tunela Sveti Ilija, koji će biti pušten u promet 1. svibnja. Procjenjuje se da će prosječan promet tijekom godine iznositit 4200 vozila, a ljeti 8600 vozila. Cestarina će iznositi 16 kuna plus PDV.
"Ne možemo biti demagozi. Ako nešto košta, košta. I u Austriji se plaća korištenje tunela i autocesta. Ako je cilj da se pokriju troškovi održavanja, onda treba uskladiti cestarinu. Inače je to više od troškova održavanja, nadam se da ste to precizno izračunali", rekao je Milanović.
