"Hrvatsku neće graditi Hrvati - oni su u Njemačkoj, s kvotama za uvoz iz regije smo zakasnili, pa smo sad u potrazi za radnicima u Rumunjskoj, Makedoniji, pa čak i Africi", kaže za Slobodnu Dalmaciju čelni čovjek jedne od najjačih hrvatskih građevinskih tvrtki koja ne može zadovoljiti potrebe za radnicima u Hrvatskoj, a samo u ovoj godini planira rast veći i od 40 posto.
Da nam, u pojedinim sektorima, nedostaje stručne radne snage nije osobita novost, a ponovno ju je ovih dana aktualizirala potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavom "da će se značajno povećati kvote za izdavanje radnih dozvola za osobe iz trećih zemalja".
Doduše, bez preciziranja koliko točno, ali sasvim sigurno riječ je o novim tisućama stranih radnika.
Udvostručena kvota, ali i dalje premala
Vlada je već donijela odluku da kvota za zapošljavanje stranaca u 2017. iznosi 7026 radnika (u tome je 1800 produženja ranije izdanih dozvola), od čega je nešto više od pet tisuća kvota za novo zapošljavanje u deset sektora. U ukupnom je broju i 15 dozvola za sezonsko zapošljavanje, mahom u poljoprivredi i šumarstvu.
Praksa je da se, prema potrebi, prva kvota korigira do početka snažnije privredne aktivnosti i jačeg sezonskog zapošljavanja.
Odobrena kvota više je nego dvostruko veća od lanjske, u cijelosti iskorištene (3115 radnika), ali je i gotovo tri puta manja od 23.707 stranih radnika čije su zapošljavanje tražili poslodavci.
Poduzetnicima se tako tek djelomično izašlo u susret, a istodobno se ostavio otvoren prostor nezaposlenima da se eventualno zainteresiraju za neka od očito deficitarnih radnih mjesta.
Iako je broj nezaposlenih u Hrvatskoj još uvijek velik, poslodavci na tržištu rada ne mogu pronaći dovoljan broj radnika s traženim vještinama i kvalifikacijama, a problem postoji u nizu industrija – građevini, brodogradnji, turizmu, prometu, ICT-u…
Situacija u kojoj s jedne strane postoji velik broj nezaposlenih, a s druge strane poslodavci ne mogu pronaći radnike pomalo je apsurdna, ali nije hrvatski specifikum. Isti problem postoji i na razini cijele Europske unije, gdje unatoč brojki od 21,5 milijuna nezaposlenih osoba, 40 posto poslodavaca kaže da ne može naći odgovarajuću radnu snagu.
Brodogradnji i graditeljstvu najviše
Prema raspoloživim informacijama, naša situacija trenutačno izgleda ovako - najveće kvote koje su odobrene brodogradnji i graditeljstvu još nisu u cijelosti popunjene, ali je sasvim izvjesno da, već sada, daleko veća potraživanja za radnicima od odobrenih kvota imaju turizam i informatika.
Najava ministrice Dalić, kažu upućeni, sasvim sigurno najavljuje novih nekoliko tisuća dozvola za uvoz strane radne snage kako bi se zadovoljile potrebe koje će se iskazati.
Naravno, iako u EU-u samo 80 milijuna građana nema slobodan pristup našem tržištu rada, zbog uvjeta i visine plaća, izlaz će se ponovo tražiti isključivo u trećim zemljama. Kako kaže čelni čovjek naše važne građevinske kompanije od sada i u Africi.
