Gotovo trećina hrvatskih građana ne želi otkriti svoje političko opredjeljenje, a dvije trećine ih nema interesa za politiku, pokazuje Pilarov barometar hrvatskoga društva.

Istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazuje da 29,2 posto ispitanika nije htjelo odgovoriti na pitanje kako su politički opredijeljeni - 'lijevo' ili 'desno' - na skali od 0 (izrazito lijevo) do 10 (izrazito desno).

Izrazito lijevo opredijelilo se 3,2 posto ispitanih, a izrazito desno 6,2 posto, dok je 27,1 posto ispitanih izabralo sredinu, odnosno broj pet na skali.

Politički lijevo (0 do 4 na skali) ukupno 'diše' 15,9 posto ispitanih, a politički desno (6 do 10 na skali) njih 28,8 posto.

Politička zbivanja izrazito zanimaju 5,6 posto ispitanih, a prilično njih 23,5 posto, dok mali interes za politiku pokazuje 39,1 posto, a nikakav 29,8 posto ispitanih. Odgovor na to pitanje ne zna 1,4 posto, a 0,5 posto bilo je bez odgovora.

Na izborima za Sabor i Europski parlament (EP) građani se uglavnom podjednako opredjeljuju na temelju stranaka/koalicija i konkretnih osoba (kandidata).

Na temelju stranaka na izborima za Sabor opredjeluje se 33 posto ispitanika, a na temelju konkretnih osoba 35,6 posto ispitanika. Na temelju jednog i drugog opredjeluje se 25 posto, dok ih odgovor ne zna 5,6 posto, a bez odgovora je bilo 0,8 posto ispitanika.

Na izborima za EP na temelju stranaka opredjeljuje se 27,9 posto, na temelju konkretnih osoba 45,5 posto, odgovor "podjednako i jedno drugo" izabralo je 23,5 posto ispitanih, a ne zna 3,2 posto.

Da su o aktualnim političkim pitanjima dobro informirani smatra 23,4 posto ispitanih, osrednje su informirani 45,7 posto, a loše 24,5 posto. Odgovor ne zna 5,8 posto, a nije odgovorilo 0,6 posto ispitanih.

Gotovo polovica (45,2 posto) ispitanika nije ponudila ni jedan od moguća dva odgovora na pitanje kojim izvorima informacija o političkim pitanjima najviše vjeruju. Televiziji najviše vjeruje 19,9 posto, tisku 9,7 posto, internetu 8,2 posto, medijima općenito 2,5 posto, izravnoj komunikaciji 2,1 posto, a radiju 1,7 posto ispitanih.

Istraživanje je provedeno terenskom usmenom anketom u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva, kojim je obuhvaćeno tisuću osoba na 143 lokacije.