Pogled na kalendar govori nam da je proljeće stiglo,
ali krajem ožujka dio Europe i Sjedinjenih Država obavijen je
snijegom i ledom, a neki klimatolozi ocjenjuju kako je razlog za
to globalno zatopljenje na čije štetne posljedice znanstvenici
godinama upozoravaju.
Rekordne hladnoće neuobičajene za ožujak zatekle su Europu. Led
na sjeveru Irske zarobio je 10.000 grla stoke, a u Poljskoj, gdje
se živa noću spuštala do -24 stupnjeva Celzija, 25 ljudi umrlo je
od hladnoće.
Ukratko, već četvrtu godinu količine snijega u Europi i Sjevernoj
Americi zbunjuju klimatologe. Neki od njih takve promjene tumače
topljenjem arktičke ledene kape tijekom ljeta što, pak, zimi
izaziva velike promjene u atmosferskoj cirkulaciji na sjevernoj
polutki.
Od 1979. kada su znanstvenici počeli izrađivati satelitske
snimke, led je ljeti pokrivao oko sedam milijuna četvornih
kilometara oceana. Snimke iz rujna 2012., pokazale su da je led
pokrivao tek 3,4 milijuna kilometara kvadratnih.
Klimatolog Dim Coumou iz Instituta Potsdama za
klimatska istraživanja kaže da te promjene upravo potkrjepljuju
studije objavljene zadnjih godina.
Profesor Charles Greene sa Sveučilišta Cornella
iz New Yorka objašnjava da što je arktička ledena kapa manja, a
upravo ona reflektira sunčeve zrake, to se više more zagrijava i
time ubrzava topljenje ledena pokrova.
U jesen se toplina akumulirana ljeti postupno oslobađa u
atmosferi i povećava postotak vlage i atmosferski tlak. Tako
smanjuje temperaturnu razliku između Arktika i geografskih širina
južnije od tog područja. Taj 'složeni ples' između voda, a u ovom
slučaju između Arktičke oscilacije i Sjevernoatlantske oscilacije
izravno utječe na vrijeme u Sjevernoj Americi i u Europi.
Jedna od posljedica takve promjene je polarni vorteks, stalni
ciklon prisutan blizu pola, koji sve manje uspijeva zaustaviti
masu hladnog i vlažnog zraka s Arktika te se ona širi na niže
geografske širine. Vorteks je energetska masa koja rotira u
obliku vrtloga i stvara intenzivno energetsko polje.
"Promjene što se odvijaju na arktičkoj ledenoj kapi povećavaju
izglede da arktički hladni zrak prodre sve dublje na jug",
uvjeren je Charles Greene.
No drži da nije lako predvidjeti koje će regije biti pogođene jer
se 'još ne zna kakva je međureakcija te pojave s drugima, kao što
su el Nino i la Nina'.
Ipak ne podupiru svi stručnjaci tu teoriju.
"Smanjenje arktičke ledene kape pratimo tek petnaestak godina i
to je prekratko razdoblje da bismo mogli izvoditi formalne
zaključke", drži David Salas-y-Melia, francuski
znanstvenik i klimatolog.
Jeff Knight iz Britanskog nacionalnog
meteorološkog zavoda oprezno ocjenjuje kako nije 'nemoguće
objasniti da postoji veza između topljenja ledene kore i
atmosferske cirkulacije', ali dodaje da znanstvenici o tome još
raspravljaju.
