Premijer Plenković i ministar financija Marić kao da se takmiče u smirivanju hrvatske javnosti nakon vijesti o povećanju inflacije, ali obojica su prilično nekonkretni kada se pita za konkretne mjere. Tako je i na blagdan Tijelovo, prilikom svog gostovanja u Splitu, premijer Plenković nakon objave o novoj rekordnoj stopi inflacije, 10,8 posto, objavio „kako Vlada prati situaciju i da će mjere poduzimati po potrebi“.
S obzirom da je najjača oporbena stranka, SDP, nedavno objavila prilično konkretan paket mjera za borbu protiv inflacije, razgovarali smo s dr. Josipom Ticom, poznatim ekonomistom, redovnim profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je ujedno i predsjednik SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo, i jedan je od autora SDP-ovog paketa mjera.
NET.HR: Što vi ključno drugačije predlažete od onog što radi Plenkovićeva Vlada?
TICA: SDP smatra kako je nužno snažnije djelovati na usporavanju prenošenja uvozne inflacije na domaće gospodarstvo. Smatramo kako Vlada treba preuzeti na sebe dio troškova u energetskom sektoru, a isto tako smatramo kako je potrebno zaštiti ekonomski najugroženija kućanstva. Predlažemo drugačiji model korekcije mirovina kako bi zaštitili mirovine od rasta cijena.
Povrh toga smatramo kako je nužno osmisliti dodatne energetske pakete pomoći za stanovnike iz najnižih dohodovnih skupina koji imaju plaće ili mirovine ispod 4000 kuna i smatramo kako je nužno povećati osnovicu za izračun socijalnih naknada. Sličan prijedlog imamo i za gospodarstvenike te predlažemo subvenciju cijene struje za male i srednje poduzetnike, a za dio gospodarstva koji je izložen tržištima Ukrajine i Rusije smo predložili pakete poticaja u kontekstu okvira kojeg je predložila EU i koji se mogu iskoristiti do kraja 2022.
NET.HR: Ministar Zdravko Marić cijelo vrijeme govori da je Vlada "spremna na najcrnje scenarije", da ima još mjera na raspolaganju. No, je li ono što je doneseno do sada - dovoljno? I prema poduzetnicima, tvrtkama i prema građanima?
TICA: Ne! Združeni efekt Vladinih mjera je konfuzan i upitan u svom neto makroekonomskom efektu. Paket pomoći i rasterećenja kućanstava i gospodarstva je pratilo udvostručenje cijene električne energije za poduzetnike. U neku ruku se stječe dojam da je cijeli paket osmišljen kao indirektna pomoć HEP-u, a ne kao anti-inflatorni program. Umjesto poprilično sramežljivog poticanja gospodarstva smatramo kako je nužno učiniti više na usporavanju prenošenje uvoznih cijena energenata na domaće tržište, a paralelno s tim predlažemo paket mjera za ubrzanje energetske tranzicije. Odnosno ubrzani prelazak na alternativne izvore energije.
NET.HR: Vi ste u svom paketu borbe protiv inflacije posebno istaknuli potrebu usklađivanja rasta mirovina s rastom plaća, ali i stopom inflacije, odnosno rastom cijena. Za sada nema naznaka da je Vlada spremna učiniti taj potez. Kako to komentirate?
TICA: Postojeće usklađivanje rasta mirovina je rezultiralo zaostajanjem rasta mirovina za plaćama, a sada u uvjetima povišene inflacije u biti ne nudi zaštitu od pada kupovne moći mirovina. Prema mehanizmu mirovine se usklađuju za rast cijena, ali samo do 70 posto tog porasta u uvjetima kada imamo realni pad kupovne moći bruto plaća. Postojeći mehanizam je rezultirao znatno bržim rastom plaća od mirovina za vrijeme mandata postojeće Vlade, a sada u uvjetima povišene inflacije umirovljenicima ne nudi zaštitu od pada životnog standarda. Ono što tražimo je da u uvjetima inflacije umirovljenici za svoje mirovine mogu na kraju godine kupiti jednako proizvoda i usluga kao i na početku godine neovisno o tome koliko će porasti cijene u ovoj godini.
NET.HR: I premijer i ministar Marić vole govoriti da Hrvatska što se tiče inflacije dijeli sudbinu drugih zemalja EU. No, je li moguće da kod nas bude gore nego u EU?
TICA: Upravo u tome leži opasnost ležernog pristupa propuštanju inflacije u domaće gospodarstvo. Ukoliko se naše stope inflacije odvoje od prosjeka, to će u biti značiti da će domaći gospodarstvenici morati nastaviti poslovanje uz povećane ulazne troškove u odnosu na njihove EU konkurente. Isto tako to će smanjiti i atraktivnost Hrvatske za privlačenje novih investicija. Disproporcionalni rast cijena će nas učiniti manje atraktivnim. Posljednji podatak je nažalost upravo ukazivao kako imamo inflaciju koja je veća od EU prosjeka i ako zanemarimo navedenu opasnost posljedice bi mogle biti pogubne.
NET.HR: Koji segmenti gospodarstva će najteže stradati?
TICA: Najizloženiji su sektori koji su izloženi međunarodnoj konkurenciji kao što su prerađivačka industrija, poljoprivreda, pa čak i turizam. U svim sektorima s malom dodanom vrijednošću u navedenom scenariju će doći do istiskivanja profita, smanjenja konkurentnosti i ugrožavanja opstojnosti poslovanja u uvjetima relativno viših domaćih cijena.
NET.HR: Kako komentirate Vladine mjere za ublažavanje rasta cijene goriva?
TICA: Gorivo je jedan od ključnih čimbenika rasta cijena. Vlada je do sada donijela odluke o smanjenju trošarina i ograničavanju marži. Naš prijedlog je išao u smjeru puno aktivnijeg praćenja događanja na navedenom tržištu - ako ga tako možemo nazvati - i u slučaju daljnjeg rasta cijena predlažemo smanjenje trošarina na minimume dopuštene unutar EU pravila. Povrh toga zalažemo se i za lobiranje prema EU kako bi se i minimumi za trošarine, ali isto tako i za stope PDV-a korigirali u svjetlu okolnosti u kojima se nalazimo.
Josip Tica je jedan od kreatora SDP-ovih mjera za borbu protiv inflacije: "Predlažemo drugačiji model korekcije mirovina kako bi zaštitili mirovine od rasta cijena."
NET.HR: Ministar Marić je vrlo optimističan oko uvođenja eura, kaže da će euro donijeti niz benefita, te da će "koristi biti značajno veće od šteta". Poznato je da ste i vi, kao i mnogi drugi, smatrali da je tajming pogrešan - no sada kada je jasno da definitivno dolazi - što vas najviše brine? Po čemu bi hrvatski prelazak na euro mogao biti specifičan u odnosu na druge?
TICA: Euro je trebao biti instrument za provođenje daleko opsežnijeg skupa reformi, a ne cilj ekonomske politike. Nažalost, sada se nalazimo pred završnim fazama implementacije tako da je korisnije govoriti o onome što nas čeka. Ključna prednost će naravno biti nestanak tečajnog rizika za kućanstva i poduzeća koja su vrlo često bila zadužena u euru, a zarađivala u kunama. S druge strane najviše brine benevolentan odnos nosioca ekonomske politike prema nesmetanom prelijevanju uvozne inflacije na domaće gospodarstvo. Relativno veća inflacije u RH mogla bi biti pogubna za međunarodnu konkurentnost domaće prerađivačke industrije. Povrh toga, sada će biti izuzetno važno dobro kalibrirati fiskalne parametre kako bi ih mogli koristiti u ovakvim situacijama kada gospodarstvo zahtjeva poticaj ili zaštitu od vanjskih šokova.
NET.HR: Za mnogo faktora koji utječu na gospodarstvo u ovom trenutku govori se da su "nepredvidljivi" - i za rast cijene energenata, i za stopu inflacije, i za ishod turističke sezone, i za efekte prelaska na euro... No, ipak, možete li nam reći što vas najviše brine oko gospodarske budućnosti Hrvatske? Kako će izgledati gospodarska slika Hrvatske za godinu dana?
TICA: U ovome trenutku najviše brinu cijene energenata i sigurnost opskrbe energentima tijekom iduće godine. S obzirom na okolnosti od fundamentalne je važnosti osigurati sigurnost opskrbe iz alternativnih izvora, ali isto tako u što većoj mjeri solidarno apsorbirati cjenovne šokove koji pogađaju gospodarstvo. Nosioci ekonomske politike su tijekom COVID krize pokazali nedovoljnu razinu solidarnosti prema sektorima koji su bili natproporcionalno pogođeni protupandemijskim mjerama i mišljenja sam kako u ovoj krizi moramo biti mudriji i ponašati se znatno solidarnije, te rasporediti troškove ovog poremećaja znatno pravednije.
Potencijalna globalna recesija je druga na listi briga, ali nadam se da ćemo ipak imati dovoljno mudrosti među gospodarstvenicima i nositeljima ekonomske politike kako bi što više ublažili usporavanje ekonomskog rasta koje nam predstoji. Ključna će biti interakcija događanja na energetskim tržištima (prvenstveno reakcija OPEC-a) u odnosu na reakcije središnjih banaka u SAD-u i EMU-u. U malim otvorenim zemljama kao što je naša ključna je politika pravovremene i odmjerene apsorpcije inozemnih šokove i povišene razine solidarnosti prema ekonomski najugroženijim građanima.
