Eksplozija vlastitog torpeda ili nekog drugog oružja najvjerojatnije je potopila rusku nuklearnu podmornicu Kursk prije deset dana, priopćila je u utorak norveška vojska odbacujući rusko objašnjene havarije sudarom s drugom podmornicom.
"Nemamo naznaka da je uzrok havarije sudar s drugim plovilom", rekao je glasnogovornik norveških oružanih snaga, stožerni brigadir Kjell Grandhagen.
"Možda je došlo do eksplozije u jednom od oružanih sustava na podmornici, npr. jednog topreda, koja je dvije minute kasnije uzrokovala jaču eksploziju", rekao je glasnogovornik.
Grandhagen je kazao da još nije moguće odbaciti eksploziju mine kao mogući uzrok prve eksplozije.
Havarija Kurska desila se 12. kolovoza tijekom vojnih vježbi u Barentsovu moru. Podmornica od tada leži na dubini od 108 metara.
Seizmički monitori u Norveškoj zabilježili su u tom području u vrijeme nesreće dvije eksplozije, od kojih je druga po jačini bila jednaka eksploziji dvije tone eksploziva TNT-a.
Ruski dužnosnici objavili su da se Kursk možda sudario s drugim plovilom, najvjerojatnije nekom stranom podmornicom. Tu je teoriju norveški viceadmiral Einar Skorgen, zapovjednik norveških ronioca, nazvao "domaćom ruskom propagandom".
Norveški ronioci utvrdili su u ponedjeljak da je cijela podmornica poplavljena, što znači da je svih 118 članova posade poginulo. U samu podmornicu ronioci nisu ulazili.
Stručnjaci na norveškom spasilačkom brodu Seaway Eagle u ponedjeljak su u Kursk spustili podvodnu kameru na daljinsko upravljanje čije su snimke predane Rusima. Snimke bi mogle pomoći u kasnijem izvlačenju tijela ili same podmornice.
Norveški ronioci počeli su u utorak pripreme za napuštanje Barentsova mora i povratak u Norvešku.
Ronioci su počeli petodnevnu dekompresiju u posebnoj komori na norveškom brodu Seaway Eagle kako bi ponovno mogli disati normalan zrak na normalnom zračnom tlaku.
Barentsovo more napušta u utorak i britanska spasilačka ekipa koja je u akciju spašavanja uključila britansku mini-podmornicu LR-5.
Izvlačenje tijela posade Kurska moglo bi potrajati tjednima, možda i mjesecima, a nova ekipa norveških ronioca moći će intervenirati tek za desetak dana, objavila je u utorak ruska televizijska postaja RTR.
Ronioci će gotovo mjesec dana morati proučavati rusku nuklernu podmornicu Oriol istog tipa kao i Kursk kako bi izabrali najbolji način za ulazak u potonuli Kursk, a to bi najvjerojatnije moglo biti otvaranje povećeg otvora na njegovu trupu, objavila je televizija.
Ronioci su izjavili da bi bilo previše opasno ulaziti u Kursk kroz uski izlaz za nuždu.
Druga mogućnost koju spominju Rusi je poziv Sjedinjenim Državama da se uključe u akciju s opremom kojom bi se cijeli Kursk mogao izvući na površinu. Kursk teži 24.000 tona.
Akcija izvlačenja tijela "mogla bi ipak biti nemoguća" zbog tipa i stanja Kurska, rekao je u utorak glasnogovornik međunarodne kompanije Stolt Offshore, vlasnika Seaway Eaglea.
"Podmornica je vrlo opasna olupina zbog svojeg naoružanja i nuklearnih rekatora koji bi mogli eksplodirati", rekao je. Izvlačenje tijela "zahtijeva duge pripreme i planiranje koji bi mogli potrajati nekoliko tjedana", dodao je.
Akcija bi "mogla biti nemoguća", istaknuo je dodajući ipak da će Stolt Offshore "učiniti sve što može" kako bi ispunio ruske zahtjeve.
"Još nismo dobili sužbeni ruski zahtjev da sudjeljujemo u izvlačenju tijela, ali ozbiljno ćemo ga razmotriti ako ga dobijemo", rekao je glasnogovornik.
