Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju nadbiskup
đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić izvijestio
je danas na konferenciji za novinare da su hrvatski biskupi na
47. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konfrencije (HBK)
izrazili nezadovoljstvo zbog potiskivanja katoličkoga vjeronauka
u školama u diskriminirajući položaj te zbog ukidanja autonomije
religijskoga programa na Hrvatskoj radio televiziji.
Napomenuvši kako je dužnost države da omogući pravo djeci koja su
kao izborni predmet odabrala vjeronauk na istinito poučavanje
njihove vjere, mons. Hranić upozorio je da se reformom srednjih
medicinskih škola onemogućuje predavanje vjeronauka u zadnja tri
razreda. Time se, kako je rekao, vjeronauk gura u
diskriminirajući položaj, a vjeroučiteljima, zbog smanjene
satnice dovodi u pitanje egzistencija.
Smatra kako je takvo stanje neodrživo jer je u sukobu s
međunarodnim ugovorima koje je potpisala Republika Hrvatska sa
Svetom Stolicom.
Podsjetio je i na dopis ministra znanosti, obrazovanja i sporta
od 12. travnja 2012. kojim se propisuje izvođenje vjeronaučne
nastave samo 1. i zadnji sat. Taj dopis, smatra biskup Hranić,
potiče sugestije da je vjeronauk kriv zato što djeca koja ga ne
pohađaju imaju neorganizirano vrijeme tijekom trajanja
nastave.
"Zato nije odgovoran vjeronauk, nego ministarstvo koje nije
organiziralo rad škole za učenike koji ga ne pohađaju", rekao je
mons. Hranić dodavši kako takva odluka potiče pojedine ravnatelje
nesklone vjeronauku da šikaniraju vjeroučitelje.
Ocijenio je i kako se pojedini moduli, koji nisu sukladni moralu
Katoličke Crkve bez javne rasprave pokušavaju ugurati u
zdravstveni i građanski odgoj.
Tako škola, smatra mons. Hranić, postaje poprište za nametanje
ideologije vladajućih struktura, što ne bi smjela biti.
Napomenuo je i kako HBK, unatoč nastojanjima, ne uspjeva
ostvariti kontakt za razgovor o tim problemima s ministarstvom
znanosti, obrazovanja i sporta. "Imamo niz poteškoća no u
izvršnoj vlasti nemamo sugovornika", rekao je Hranić.
Na upit novinara ima li što protiv eksperimentalnoga građanskog
odgoja, mons. Hranić je odgovorio kako nema ništa protiv tog
odgoja, ali je Crkva osjetljiva na pitanja kršćanske
antropologije.
Podsjetio je i na, kako je rekao, jednostranu odluku HRT-a da
ukinu autonomiju religijskom programu, čime je prekršen ugovor
HRT-a i HBK.
Po riječima predsjednika Vijeća HBK za obitelj krčkoga biskupa
mons. Valtera Župana, termin za javnu raspravu o obiteljskom
zakonu bio je u nepovoljno vrijeme, jer su ljudi tijekom ljeta,
kad je bila rasprava, uglavnom na godišnjim odmorima.
Mons. Župan smatra i kako je u raspravi mogla biti bolje
zastupljena jednakopravnost spolova jer je odnos žena prema
muškarcima bio 14:1. Time se, kako je rekao, mogu kršiti prava
očeva. "U raspravi je izostala i zaštita temeljnih načela
obitelji i braka", rekao je ocjenivši kako bi drukčiji trebao
biti duh obiteljskoga zakona.
Govoreći o misijskom djelovanju predsjednik Vijeća HBK za misije
hvarski biskup mons. Slobodan Štambuk pozvao je na potporu 90-ero
hrvatskih misionara, koji djeluju na pet kontineta. Oni su
dobrotvorni radnici, a često prvi učitelji pisma pojedinih
naroda", rekao je dodavši kako su naši misionari i veleposlanici
Crkve u Hrvata.
Nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić upozorava da je dužnost države da omogući pravo djeci koja su kao izborni predmet odabrala vjeronauk na istinito poučavanje njihove vjere.