Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 30. travnja i 4. svibnja, pokazuje nastavak trenda visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Osim ove dvije stranke, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) prešle izborni prag: Živi zid i Orah. Pri tom je vidljiv svojevrsni 'zamor' izborne podrške svih četiri stranke koje prelaze izborni prag. Od dviju novijih lista - Most nezavisnih lista i Nezavisna lista Ive Josipovića, uspješnija je ona mladog metkovskog gradonačelnika. To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 30,8 posto glasova (prema 31,4% iz travnja). U odnosu na prošlogodišnji svibanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 10,6 postotnih poena (u svibnju 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 20,2%).
S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije, SDP bilježi izbor od 23,7 posto (prema 25% prije mjesec dana, odnosno 19,7% u istom mjesecu prošle godine).
Dvije su vodeće stranke u ovomjesečnom istraživanju zabilježile pad izborne potpore, SDP nešto veću, što bi mogla biti i posljedica pojavljivanja dviju novih lista koje ulaze u njihovo biračko tijelo (Most nezavisnih lista i Nezavisna lista Ive Josipovića). Ove su dvije liste unijele novu dinamiku na političkoj sceni, kako u odnosu prema dvjema najvećim strankama, tako i prema dvjema glavnim strankama izazivačima (Živi zid i Orah, koje su također zabilježile negativni trend).
Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, četiri stranke zadovoljavaju prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, tu su još Živi zid i Orah). Dvije nove liste u prvom mjerenju njihove izborne 'težine' izborni prag gledaju s prilične udaljenosti (Most s nešto manje, a Josipovićeva lista s veće udaljenosti).
Pada potpora i Živom zidu i Orahu
Uglavnom, Živi zid je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 6,1 posto (prije mjesec dana 7,2%), dok je Orah s izborom od 5,5 posto (u travnju 6,8%) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednja četiri mjesečna istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 11,7%). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, nositelj liste je prvi na listi, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). To isto vrijedi i za neke nove liste koje se pojavljuju u istraživanjima.
Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Živi zid i Orah) slijedi skupina stranaka s izbornom podrškom od oko 2 posto. Ovu skupinu predvodi HNS s izborom od 2,2 posto (2,1% u ožujku), a slijede Most nezavisnih lista s 2,1 posto, HSS s 2 posto, HDSSB s 1,8 posto, Stranka Milana Bandića s 1,6 posto i Hrvatski laburisti s 1,5 posto.
Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima", a čiji se izbor kreće oko 1 posto, su sljedeće stranke: HSP AS (1,4%), IDS (1,4%), HSU (1,2%), NL Ive Josipovića (1,1%), HSP (1,0%), NS Reformisti (0,9%), HKS (0,7%) i HSLS (0,6%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7 posto. Zabilježeno je i 12,1 posto neodlučnih.
HDZ-ova koalicija i dalje uživa najveću podršku
Na ljestvici s preferencijama koalicija (kakve se u ovom trenutku pretpostavljaju da će biti i u izborima), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,5 posto (prema 33,5% iz travnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 26,4 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 27,8%). Slijede stranačka lista Oraha koja je sa 6,2 posto izbora na trećem mjestu (prema 6,8% iz travnja), dok je Živi zid s 5,5 posto četvrti (u odnosu na prošlomjesečnih 7,7%). I na ovoj su ljestvici zabilježeni negativni rezultati sve četiri vodeće liste. Most nezavisnih lista na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,1 posto, a slijede Stranka Milana Bandića s 2,6 posto i HDSSB s 2 posto. Nezavisna lista Ive Josipovića bilježi izbornu podršku od 1,7 posto, Hrvatski laburisti 1,5 posto, dok HKS i Narodna stranka Reformisti bilježe izbor od 0,7 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,6 posto, uz 15,5 posto neodlučnih. Zanimljiv je nešto bolji rezultat novih stranaka koju predvode političari nove generacije (Živi zid, Orah, Most) od onih koje su novijeg datuma ali ih poredvode političari starije generacije (NS Reformisti, lista Ive Josipovića, HKS Ruže Tomašić).
Predsjednica najpopularnija političarka
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 31,3 posto (prema 31,2% iz travnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko je po prvi put na visokom drugom mjestu, s izborom od 9,2 posto (prije mjesec dana 7,3%). Prethodni stanar Pantovčaka, Ivo Josipović je na trećem mjestu s izborom od 8,7 posto (prije mjesec dana 10,2%). Slijedi Mirela Holy s 5,3 posto, Zoran Milanović 4,8 posto, Tonino Picula 3,6 posto, Ivan Vilibor Sinčić 3,4 posto, Tomislav Karamarko 2,8 posto, Božo Petrov 2,5 posto i Boris Lalovac 1,4 posto.
Kolinda Grabar Kitarović
Karamarko i Milanović najnepopularniji
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je snažan pokazatelj političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,8%) i Zoran Milanović (33,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,2%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 3,6 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,0%), Vesna Pusić (1,4%), Ivo Josipović (0,9%), Radimir Čačić (0,6%), Nadan Vidošević i Ivan Šuker (po 0,5%).
Najvažniji događaji mjeseca u režiji ispitanika
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, četiri su se događaja izdvojila u odnosu na ostale: gospodarska kriza u zemlji (19,9%), dvije velike svjetske tragedije: tragedija imigranata u Sredozemlju, potres u Nepalu (17,2%), prosvjed branitelja u Savskoj i antibraniteljski prosvjedi (15,6%), te sukobi predsjednice i premijera (12,5%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 2 i 6 posto: puštanje M. Bandića iz pritvora odlukom Ustavnog suda (7,1%), prosvjedi u Zagrebu Udruge franak i zahtjev za ostavkom guvernera Vujčića (4,3%), Šešeljevo paljenje hrvatske zastave (3,3%), biciklistička utrka Tour the Croatia (2,5%), podjele u raspravi o načinu obilježavanja 20. obljetnice pobjede i Oluje (2,3%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 2 posto.
Više od 50 posto građana ne podržava vladinu politiku
Vlada RH je zadržala prošlomjesečnu razinu potpore za svoj rad (30 posto), dok vladinu politiku ne podržava 55,4 posto građana (prema 55,6% iz travnja), uz sadašnjih 14,6 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,18, u odnosu na 2,20 iz travnja (najviša ocjena među biračima SDP-a 3,3). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,37 prema 3,47 iz travnja (najviša ocjena među biračima HDZ-a 4,38). Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,13 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana (najviša ocjena među biračima SDP-a 2,78).
