Nakon što su jučer uhićeni načelnik Općine Čeminac Zlatko Pinjuh, njegovi sinovi te još dvije osobe, danas je MUP priopćenjem dao detalje razloga uhićenja, ne navodeći njihova imena.
Naveli su kako su kriminalističkim istraživanjem utvrdili osnovanu sumnju da je načelnik Pinjuh počinio kazneno djelo sprječavanja dokazivanja tako što je dvoje zaposlenika općine tražio da, kao svjedoci u kaznenom postupku koju se vodi protiv njega, neistinito iskazuju u njegovu korist te im je prijetio otkazom ukoliko to ne učine.
Također, utvrđena je sumnja da je načelnik sinu i još jednoj osobi, inače zaposlenicima općine i suoptuženicima u kaznenom postupku koji je već tada bio pokrenut, omogućio da se materijalno okoriste na štetu općine neosnovanom isplatom cijele plaće.
Kako bi im to omogućio, prvoosumnjičeni Pinjuh nije dopuštao pročelnici nadležnog odjela da donese rješenje o udaljenju iz službe za spomenutu dvojicu, iako je to trebao učiniti sukladno odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, slijedom čega im je, umjesto 60 posto plaće, isplaćivan puni iznos. Time je općina oštećena za najmanje 150.000 kuna.
Sumnja se i da je načelnik Čeminca zlorabio položaj i ovlasti neosnovanim isplatama subvencija te refundacija subvencija stambenih kredita. Tako je, temeljem odobrene subvencije općine, petoosumnjičenoj isplaćen nepripadni iznos od najmanje 75.070 kuna, iako već prilikom podnošenja zahtjeva za subvencijom nije ispunjavala tražene uvjete.
Temeljem naloga načelnika isplaćena je refundacija subvencije stambenog kredite za njega i sinove u čemu im je pomogla četvrtoosumnjičena koja je obavljala knjigovodstvene poslove za općinu. Tako su oštetili općinu za iznos od veći od 201 tisuća kuna.
Nadalje, načelnika Pinjuha sumnjiči se da je početkom ove godine postupao u zajedničkoj nakani kako bi se sin nepripadno materijalno okoristio neosnovanom isplatom u iznosu oko 200 tisuća kuna koji mu je privremeno oduzet u kaznenom postupku. Sin je podnio općini neosnovan zahtjev za isplatom, a načelnik je od službenice općine tražio izradu akta kojim će mu se to isplatiti.
(Davor Javorović/Pixsell)
Službenica je to odbila i upozorila načelnika da je takva radnja nezakonita. Potom je prvoosumnjičeni dostavio identičan zahtjev te naložio predsjedniku tijela općine da sazove sjednicu tijela te predmetni zahtjev uvrsti na dnevni red, što je ovaj i napravio, no predmetna odluka nije donesena.
Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je i postojanje osnovane sumnje da je prvoosumnjičeni, kao načelnik općine, od početka 2021. godine pa nadalje iskoristio svoju ovlast u nakani da prouzroči štetu pojedinim obveznicima komunalne naknade u općini, na način da je, u ime općine kao ovrhovoditelja naložio službenici općine izradu najmanje 36 rješenja o komunalnoj naknadi s klauzulom izvršnosti, zabranivši joj da dostavi drugostupanjskom tijelu žalbe na izdana rješenja o komunalnoj naknadi izjavljene od strane tih osoba.
Druge tvrtke i ljude oštetio za 200 tisuća kn
Navedeno je učinio nakon što mu je nadležna inspekcija naložila da osigura provedbu ovrhe na način da se rješenje o komunalnoj naknadi donosi i ovršava u postupku i na način propisan Općim poreznim zakonom, odnosno donošenjem rješenja o ovrsi, a ne da se rješenja o komunalnoj naknadi, bez donošenja rješenja o ovrsi, dostavljaju pravnoj osobi za obavljanje komercijalnih djelatnosti na izravnu naplatu, čime je više fizičkih i pravnih osoba oštećeno u ukupnom iznosu od najmanje 200 tisuća kuna.
Policija je protiv svih petero osumnjičenih podnijela kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
I USKOK je objavio priopćenje o slučaju, donosimo ga u cijelosti:
USKOK je, na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a, donio rješenje o provođenju istrage protiv petero hrvatskih državljana (1961., 1992., 1990., 1971., 1994.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela sprječavanja dokazivanja, zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. (21. 4. 2022.)
Osnovano se sumnja da je I. okr., od veljače 2022. godine pa nadalje, u Čemincu, kao načelnik Općine Čeminac (dalje: Općina), u nakani da službenicu Općine navede da u kaznenom postupku koji se protiv njega vodi pred Županijskim sudom u Osijeku zbog kaznenog djela i zlouporabe položaja i ovlasti, kao svjedok neistinito iskazuje u njegovu korist, u više navrata tražio da potpiše izjavu s neistinitim navodima u vezi pretrage prostorija Općine koju je sastavio, a što je ona odbijala. Potom je na sjednici optužnog vijeća u tom predmetu na Županijskom sudu u Osijeku predložio da se službenica ispita kao svjedok, nakon čega joj je rekao da će dobiti otkaz ako ne bude svjedočila njemu u prilog.
(Davor Javorović/Pixsell)
Također se osnovano sumnja da je I. okr., u istom svojstvu, od studenoga 2021. godine pa nadalje, s ciljem da oteža dokazivanje u kaznenom postupku koji se protiv njega vodi pred Županijskim sudom u Osijeku, tražio od jednog zaposlenika Općine da u tom postupku kao svjedok ne dolazi na zakazane sjednice optužnog vijeća i da otvara bolovanje kako bi opravdao sudu svoj nedolazak te da u predmetnom postupku neistinito iskazuje na okolnosti vezane za pretragu doma i drugih prostorija koje koristi I. okr. kao i prostorija Općine i tako dovede u pitanje zakonitost dokazne radnje pretrage jer će u protivnom izgubiti posao u Općini.
Nadalje se osnovano sumnja da je I. okr., od 28. studenoga 2019. pa nadalje, u nakani da se dvojica zaposlenika Općine koji su suoptuženici u kaznenom postupku koji se protiv njega vodi pred Županijskom sudu u Osijeku, materijalno okoriste na štetu Općine neosnovanom isplatom cjelokupne plaće, nakon što su rješenja USKOK-a o provođenju i proširenju istrage postala pravomoćna, stručnoj službi Općine zabranio da postupi sukladno zakonskoj obvezi odnosno da donese rješenje o udaljenju II. okr. i još jednog zaposlenika Općine i odredi im isplatu 60% plaće.
(Davor Javorović/Pixsell)
Jednako tako, a nakon što je po dovršetku istrage u tom kaznenom postupku u prosincu 2021. godine protiv I., II. i V. okr. podignuta optužnica i nakon što je nadležna Uprava Ministarstva pravosuđa i uprave u srpnju 2021. godine zatražila očitovanje vezano za udaljenje spomenutih službenika iz službe zbog vođenja kaznenog postupka, pa čak i nakon što je Općini dostavljen zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru u predmetnom slučaju s prijedlogom da se II. okr. i još jedan zaposlenik Općine udalje iz službe, nije dopustio donošenje rješenja o njihovom udaljenju uslijed čega je Općina oštećena za razliku nepripadajuće isplaćene plaće koja im je isplaćena u iznosu od najmanje 150.000,00 kuna, a za koji iznos su se isti nepripadno okoristili.
Osim toga se osnovano sumnja da je I. okr. u dogovoru s povezanim osobama, od prosinca 2019. godine pa nadalje, u zajedničkoj nakani da si pribave nepripadnu materijalnu korist na štetu sredstava Općine, protivno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te protivno odredbama Statuta Općine, poduzimao radnje radi ishođenja nepripadnih materijalnih pogodnosti sebi, svojim sinovima II. i III. okr. te V. okr., inače zaručnici sina IV. okr. koja mu je izvanbračna supruga.
Tako je prema dogovoru s V. okr. poduzeo niz radnji kako bi joj bez ispunjavanja uvjeta omogućio ostvarivanje prava za subvencioniranje stambenog kredita za kupnju stana. Radi realizacije dogovora, I. okr. je 5. lipnja 2020. u ime Općine sklopio ugovor o subvencioniranju stambenog kredita s V. okr. kojim je obvezao Općinu da joj mjesečno uplaćuje iznos u visini 75% mjesečne rate kredita u trajanju do 5. lipnja 2035., nakon čega je V. okr. predmetni stan iznajmila drugoj osobi. Na temelju tako odobrene subvencije do sada je na štetu Općine V. okr. isplaćen nepripadni iznos od najmanje 75.070,82 kune.
Također se osnovano sumnja da je I. okr., od lipnja 2021. do 31. prosinca 2021., u dogovoru sa svojim sinovima i to II. okr. koji je ujedno i zaposlenik Općine i III. okr., na njihovo traženje poduzeo niz radnji s ciljem da im omogući da se kao korisnici subvencija stambenih kredita, a za čije se stjecanje protiv I., II. i III. okr. i dr. vodi kazneni postupak pred Županijskim sudom u Osijeku, nepripadno materijalno okoriste isplatama iznosa refundacije subvencija stambenih kredita nakon povećanja postotka subvencioniranja rate kredita.
Istovremeno, u odnosu na druge osobe koje su podnijele zahtjev za refundaciju nije donesena odluka o refundaciji niti im je išta isplaćeno. Osnovano se sumnja i da je I. okr. poduzeo niz radnji s ciljem da sebi pribavi nepripadnu materijalnu korist isplatom iznosa refundacije subvencija stambenih kredita podignutih u švicarskim francima nakon povećanja iznosa subvencionirane rate kredita.
Radi realizacije naprijed navedenog, na teret Općine su izvršena plaćanja kojima je pribavljena nepripadna imovinska korist i to I. okr. od 93.622,49 kuna, II. okr. od 56.294,46 kuna i III. okr. od 51.673,45 kuna, dok šteta za Općinu iznosi 201.590,40 kuna.
(Davor Javorović/Pixsell)
Nadalje su, od 17. siječnja 2022. do 24. siječnja 2022., I. okr. i njegov sin II. okr. u zajedničkoj nakani da se II. okr. znatno nepripadno materijalno okoristi neosnovanom isplatom iznosa novca koji mu je privremeno oduzet u kaznenom postupku koji se vodi pred Županijskim sudom u Osijeku (21.680,00 eura, 29.850,00 kuna i 100,00 CHF odnosno ukupno oko 200.000,00 kuna), dogovorili da I. okr. naloži službenici Općine da na teret sredstava Općine donese odluku o isplati tog iznosa, znajući da II. okr. nema na to pravo.
Budući da je službenica odbijala to napraviti upozoravajući ga na nezakonitost takve odluke, II. okr. je 24. siječnja 2022. sačinio identičan zahtjev naslovljen na Općinsko vijeće Općine, a I. okr. je istog dana naložio predsjedniku Općinskog vijeća da sazove sjednicu i na dnevni red uvrsti predmetni zahtjev II. okr., što je ovaj i napravio. Međutim, zbog medijskih napisa koji su u međuvremenu objavljeni, kao i činjenici da je na sjednici Općinskog vijeća bilo govora o nezakonitosti takve isplate, predmetna odluka nije donesena.
Osnovano se sumnja i da je I. okr., od početka 2021. godine pa nadalje, postupao u nakani da pojedinim obveznicima komunalne naknade u Općini prouzroči štetu neosnovanom izravnom naplatom komunalne naknade za nekretnine na temelju izdanih rješenja o komunalnoj naknadi.
Naime, iako mu je Upravna inspekcija naložila da radi naplate komunalne naknade osigura provedbu ovrhe u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu na način da se rješenje o komunalnoj naknadi donosi i provodi u postupku propisanim Općim poreznim zakonom odnosno donošenjem rješenja o ovrsi, a ne da se rješenja o komunalnoj naknadi bez donošenja rješenja o ovrsi dostavljaju FINA-i na izravnu naplatu, stručnoj službi Općine naložio da sačini najmanje 36 takvih rješenja za osobe koje je on odredio.
Štoviše, I. okr. je zabranio da se žalbe koje su te osobe podnijele na izdana rješenja o komunalnoj naknadi dostave drugostupanjskom tijelu, te naložio da se na predmetna rješenja stavi klauzula izvršnosti. Nakon toga je u ime Općine kao ovrhovoditelja I. okr. potpisao i FINA-i dostavio niz zahtjeva za izravnu naplatu, uslijed čega je više osoba oštećeno za ukupni iznos od najmanje 200.000,00 kuna.
USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Osijeku predložio određivanje istražnog zatvora protiv prvookrivljenika.
