Vrhovni sud ukinuo je u cijelosti presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom su Vladimir Šelebaj Sellier, njegova bivša supruga i novinarka Dijana Čuljak, Vlado Bućan, Igor Šumaković i Tonček Mandić proglašeni krivima za izvlačenje novca iz produkcijskih tvrtki preko fiktivnih računa u aferi "Core media".
Najviši sud je, ne navodeći imena optuženika, pojasnio kako se petero optuženika terete da su izvlačili novac iz dvije tvrtke te da će se prvostupanjski postupak ponoviti jer je izreka proturječna i nerazumljiva, a zaključci prvostupanjskog suda o ulogama optuženih pogrešni.
Izvlačenje novca preko dvije tvrtke
Vrhovni sud je precizirao kako je Šelebaju Sellieru i Dijani Čuljak stavljeno na teret da su 2004. osnovali produkcijsku tvrtku i prikrili vlasničku strukturu ugovorom o tajnom društvu zato da Čuljak ne bi bila u sukobu interesa kao zaposlenica HRT-a. Pritom su, dodao je sud, kao tajni članovi društva osmislili način kako za sebe od 2004. do 2008. pribaviti nepripadnu materijalnu korist na štetu dviju tvrtki, dok su im Bućan, Šumaković i Mandić u tome pomagali.
Najviši sud je nadodao da su prema optužnici tvrtke, koje su u stvarnosti vodili Šelebaj Sellier i Čuljak, po njihovim uputama plaćale račune za usluge koje u stvarnosti nisu izvršene, dok su iz drugih tvrtki, u čiju korist je uplaćivan novac, dogovoreno izvlačenje novca.
Vrhovni sud je dodatno precizirao da su ovlaštene osobe podizale cjelokupni iznos u gotovini, umanjen za unaprijed dogovorenu proviziju, dok su novac predavali u korist Šelebaja Selliera i Čuljak, a koji su, prema optužnici, za sebe zadržali najmanje 3.3 milijuna kuna. Šelebaj Sellier se tereti i da je uz pomoć Bućana i Čuljak neosnovano koristio pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima za usluge koje nisu izvršene, čime je državni proračun oštećen za 2,8 milijuna kuna, dok je Šumaković u tom dijelu oslobođen optužbe da im je u tome pomagao.
Čuljak se, istaknuo je sud, dodatno tereti da je 2013. od svjedoka koji je pozvan na ispitivanje tijekom istrage koja se protiv nje vodila tražila da iskazuje u njenu korist, što je svjedok i učinio.
Nelogičnosti i nejasnoće u pogledu više novčanih iznosa
Vrhovni sud je ocijenio da je u prvostupanjskoj presudi pogrešno zaključeno da Šumakovićevu ulogu u pomaganju u počinjenju djela treba djelomično umanjiti te kako je prvostupanjski sud, suprotno financijsko-knjigovodstvenim vještačenjima i dokumentaciji u spisu, smatra da računi koje je ispostavljao Šumaković nisu bili fiktivni.
''Budući da je Šumakovićeva uloga djelomično ispuštena iz činjeničnog opisa osuđujućeg dijela presude, to je time smanjena i kriminalna količina svih supočinitelja kao i iznos protupravne imovinske koristi. Pritom je prvostupanjski sud istovremeno za dio činjeničnog opisa iz optužnice donio i osuđujuću i oslobađajuću presudu. Time je ostvarena bitna povreda kaznenog postupka jer je izreka proturječna sama sebi'', smatra Vrhovni sud.
Najviši sud ocjenjuje da postoje nelogičnosti i nejasnoće u pogledu više novčanih iznosa koji se spominju u činjeničnom opisu te je naglasio da je u ponovljenom postupku potrebno više pažnje posvetiti tome kakav je točno bio Šelebajev status i koju je točno ulogu imala Čuljak u dvjema tvrtkama.
Nije razumljiva uloga optuženika u utaji poreza
Uz to, Vrhovni sud je istaknuo da u odnosu na kazneno djelo utaje poreza ili carine i pomaganja u tome nije razumljivo tko je što radio, kakva je bila uloga pojedinih optuženika u počinjenju kaznenog djela niti u čemu se sastoji uloga pomaganja. Time su, smatra najviši sud, u prvostupanjskoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama koje čine bitno obilježje kaznenog djela, a također je presuda nerazumljiva pa je počinjenja bitna povreda kaznenog postupka. Prvostupanjska se presuda zbog toga ne može ispitati pa je prema zakonu morala biti ukinuta, naglasio je Vrhovni sud.
U odnosu na kazneno djelo sprečavanja dokazivanja ocjena je Vrhovnog suda da je preuranjen zaključak o počinjenju tog kaznenog djela te kako je potrebno s više kritičnosti cijeniti cjelinu izvedenih dokaza, kao i raščlaniti one dokaze koji čine upitnim istinitost navoda svjedoka koji je prema optužnici postupio po nalogu Dijane Čuljak.
''U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredba kaznenog postupka i pogreške na koje je upozoren te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku. U novoj presudi prvostupanjski sud mora savjesno i detaljno ocijeniti i obrazložiti sve potrebne dokaze'', zaključio je Vrhovni sud.
Nepravomoćno osuđeni na djelomične uvjetne kazne
Prema prvostupanjskoj presudi, Vladimir Šelebaj je bio nepravomoćno osuđen na djelomičnu uvjetnu kaznu od dvije godine i tri mjeseca, a Dijana Čuljak na djelomičnu uvjetnu kaznu od dvije godine i pet mjeseci zatvora. Prema presudi zagrebačkog Županijskog suda, svatko od njih je dosuđene kazne trebao godinu dana provesti u zatvoru, dok im je ostatak dosuđene kazne zamijenjen uvjetnom kaznom uz rok kušnje od tri godine. Uz to, svatko od njih, prema nepravomoćnoj presudi, morao je vratiti po 1,6 milijuna kuna, a Šelebaj i dodatnih 2,8 milijuna kuna nepripadajuće imovinske koristi.
Bućan je bio uvjetno osuđen na godinu dana zatvora uz rok kušnje od tri godine, a morao je vratiti i 483.000 kuna. Šumaković je bio osuđen na šest mjeseci zatvora, koji su mu zamijenjeni radom za opće dobro, a oslobođen je optužbi za utaju poreza. Mandić je bio osuđen na osam mjeseci zatvora, koji su mu također zamijenjeni radom za opće dobro.
