Jutarnji list, naime, prenosi informacije mađarskog neovisnog istraživačkog portala da je Prizivni sud u Budimpešti odlučio obustaviti kazneni postupak protiv Hernadija za davanje mita.
Na taj način, a suprotno tumačenjima njegova odvjetničkog tima da je u tom slučaju donesena pravomoćna presuda pred mađarskim sudom na temelju koje Hernadi može izbjeći suđenje pred hrvatskim pravosuđem, ostavljena je mogućnost da hrvatski sud obnovi europski uhidbeni nalog protiv njega kako bi mu se moglo suditi bez ikakvih procesnih ograničenja.
Hernadi je 2013. optužen da je dao 10 milijuna eura mita Sanaderu čime je osigurao MOL-ova upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu jer je mađarsko pravosuđe, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa, odbijalo zahtjeve DORH-a da omoguće njegovo ispitivanje.
Iako hrvatsko pravosuđe nikad nije ovaj slučaj ustupilo Mađarskoj, mađarski je državni tužitelj na osnovu svoje istrage utvrdio kako Hernadi nije počinio to kazneno djelo.
Hernadi manevrom želio izbjeći suđenje u Hrvatskoj
Hernadija je u međuvremenu, zbog izgubljene dobiti od 78 tisuća eura, tužila bivša zaposlenica i jedna od dioničarki MOL-a Ilona Banheygi, tvrdeći kako joj je ta šteta nastala zbog urušavanja cijena MOL-ovih dionica nakon objave u koruptivnom preuzimanju većinskog utjecaja MOL-a u Ini. Hernadija je optužila za prijevaru i pronevjeru te davanje mita u međunarodnom odnosu.
Mediji su tada navodili kako je zapravo bila riječ o manevru kojim je Hernadi želio izbjeći suđenje u Hrvatskoj, s obzirom da je tužiteljica nevjenčana supruga člana Uprave MOL-a, koji je s Hernadijem bio jedan od glavnih pregovarača sa Sanaderom, a na Sanaderovu suđenju pred hrvatskim sudom pojavio se kao svjedok obrane.
Namještena tužba
O tome, kako piše Jutarnji, svjedoči i tajno snimljeni razgovor predsjednika Uprave poljske naftne kompanije PNK-a, kojega su otkrili i objavili ga poljski mediji, a u kojemu on među ostalim navodi kako mu se Hernadi povjerio da je spomenuta tužba dogovorena i namještena kako bi se preduhitrilo suđenje u Hrvatskoj te da će uskoro biti oslobođen optužbi.
Sud u Budimpešti je 2014. i odlučio Hernadija osloboditi optužbi za prijevaru i pronevjeru, a postupak za davanje mita u međunarodnom odnosu je obustavljen. Krajem 2014. Prizivni sud je donoio presudu u drugostupanjskom postupku, koju je Hernadijeva obrana tumačila kao pravomoćno oslobađajuću te da ju kao takvu mora prihvatiti i hrvatsko pravosuđe.
Uskok: presuda mađarskog suda ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari"
Iz Uskoka su u prosincu 2014. tvrdili kako ta presuda nikako ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari" u odnosu na kazneni postupak koji se zbog optužbi za korupciju protiv Hernadija vodi na zagrebačkom sudu, već da je riječ o pokušaju mađarskog pravosuđa da onemogući njegovo procesuiranje u Hrvatskoj.
"Presuda suda u Mađarskoj kojom bi Zsolt Tamas Hernadi bio pravomoćno oslobođen zbog kaznenih djela prijevare i pronevjere, o čemu izvještavaju mađarski mediji, ni na koji način ne može dovesti do primjene instituta 'ne bis in idem' u odnosu na kazneni postupak koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi protiv optuženog Zsolta Tamasa Hernadija zbog kaznenog djela davanja mita, i to iz više razloga", isticali su iz Uskoka. Podsjećali su kako DORH nikada nije Mađarskoj ustupilo kazneni progon Hernadija u tom slučaju.
Neovisni mađarski portal objavio je kako je potom Hernadijeva obrana u tajnosti inicirala reviziju drugostupanjske odluke mađarskog Prizivnog suda, podneskom kojim se predlagao "pravni lijek za zaštitu zakonitosti", ali da je mađarsko Vrhovno državno odvjetništvo osujetilo taj pokušaj, utvrdivši da taj pravni lijek "nije primijenjen".
Ova odluka, piše Jutarnji list, isključuje svaku sumnju o nadležnosti hrvatskog pravosuđa u slučaju Hernadi, pozivajući se i na tvrdnje domaćih pravnih stručnjaka kako je iz objavljenih dokumenata "sve jasno i čisto", budući da postupak u Mađarskoj nije pravomoćno okončan.
Ustavni sud RH ukinuo pravomoćnu presudu u slučaju Ina-MOL
Hrvatski Ustavni sud je u srpnju prošle godine ukinuo prvu pravomoćnu presudu Sanaderu kojom je bio osuđen na osam i pol godina zatvora za primanje mita od mađarskog MOL-a i ratno profiterstvo u slučaju Hypo te slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.
Kao ključne propuste Sud je istaknuo da, među ostalim, niži sudovi nisu kvalitetno obrazložili Sanaderovo svojstvo "službene osobe", kao ni ocjenu da su ugovori koje je Vlada sklopila s MOL-om protivni hrvatskim interesima.
