Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Jutarnji list, naime, prenosi informacije mađarskog neovisnog istraživačkog portala da je Prizivni sud u Budimpešti odlučio obustaviti kazneni postupak protiv Hernadija za davanje mita.</para>
<para>Na taj način, a suprotno tumačenjima njegova odvjetničkog tima da je u tom slučaju donesena pravomoćna presuda pred mađarskim sudom na temelju koje Hernadi može izbjeći suđenje pred hrvatskim pravosuđem, ostavljena je mogućnost da hrvatski sud obnovi europski uhidbeni nalog protiv njega kako bi mu se moglo suditi bez ikakvih procesnih ograničenja.</para>
<para>Hernadi je 2013. optužen da je dao 10 milijuna eura mita Sanaderu čime je osigurao MOL-ova upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu jer je mađarsko pravosuđe, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa, odbijalo zahtjeve DORH-a da omoguće njegovo ispitivanje.</para>
<para>Iako hrvatsko pravosuđe nikad nije ovaj slučaj ustupilo Mađarskoj, mađarski je državni tužitelj na osnovu svoje istrage utvrdio kako Hernadi nije počinio to kazneno djelo.
</para>
<heading2>Hernadi manevrom želio izbjeći suđenje u Hrvatskoj</heading2>
<para>
Hernadija je u međuvremenu, zbog izgubljene dobiti od 78 tisuća eura, tužila bivša zaposlenica i jedna od dioničarki MOL-a Ilona Banheygi, tvrdeći kako joj je ta šteta nastala zbog urušavanja cijena MOL-ovih dionica nakon objave u koruptivnom preuzimanju većinskog utjecaja MOL-a u Ini. Hernadija je optužila za prijevaru i pronevjeru te davanje mita u međunarodnom odnosu.</para>
<para>Mediji su tada navodili kako je zapravo bila riječ o manevru kojim je Hernadi želio izbjeći suđenje u Hrvatskoj, s obzirom da je tužiteljica nevjenčana supruga člana Uprave MOL-a, koji je s Hernadijem bio jedan od glavnih pregovarača sa Sanaderom, a na Sanaderovu suđenju pred hrvatskim sudom pojavio se kao svjedok obrane.
</para>
<heading2>Namještena tužba</heading2>
<para>
O tome, kako piše Jutarnji, svjedoči i tajno snimljeni razgovor predsjednika Uprave poljske naftne kompanije PNK-a, kojega su otkrili i objavili ga poljski mediji, a u kojemu on među ostalim navodi kako mu se Hernadi povjerio da je spomenuta tužba dogovorena i namještena kako bi se preduhitrilo suđenje u Hrvatskoj te da će uskoro biti oslobođen optužbi.</para>
<para>Sud u Budimpešti je 2014. i odlučio Hernadija osloboditi optužbi za prijevaru i pronevjeru, a postupak za davanje mita u međunarodnom odnosu je obustavljen. Krajem 2014. Prizivni sud je donoio presudu u drugostupanjskom postupku, koju je Hernadijeva obrana tumačila kao pravomoćno oslobađajuću te da ju kao takvu mora prihvatiti i hrvatsko pravosuđe.
</para>
<heading2>Uskok: presuda mađarskog suda ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari"</heading2>
<para>
Iz Uskoka su u prosincu 2014. tvrdili kako ta presuda nikako ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari" u odnosu na kazneni postupak koji se zbog optužbi za korupciju protiv Hernadija vodi na zagrebačkom sudu, već da je riječ o pokušaju mađarskog pravosuđa da onemogući njegovo procesuiranje u Hrvatskoj.</para>
<para>"Presuda suda u Mađarskoj kojom bi Zsolt Tamas Hernadi bio pravomoćno oslobođen zbog kaznenih djela prijevare i pronevjere, o čemu izvještavaju mađarski mediji, ni na koji način ne može dovesti do primjene instituta 'ne bis in idem' u odnosu na kazneni postupak koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi protiv optuženog Zsolta Tamasa Hernadija zbog kaznenog djela davanja mita, i to iz više razloga", isticali su iz Uskoka. Podsjećali su kako DORH nikada nije Mađarskoj ustupilo kazneni progon Hernadija u tom slučaju.</para>
<para>Neovisni mađarski portal objavio je kako je potom Hernadijeva obrana u tajnosti inicirala reviziju drugostupanjske odluke mađarskog Prizivnog suda, podneskom kojim se predlagao "pravni lijek za zaštitu zakonitosti", ali da je mađarsko Vrhovno državno odvjetništvo osujetilo taj pokušaj, utvrdivši da taj pravni lijek "nije primijenjen".</para>
<para>Ova odluka, piše Jutarnji list, isključuje svaku sumnju o nadležnosti hrvatskog pravosuđa u slučaju Hernadi, pozivajući se i na tvrdnje domaćih pravnih stručnjaka kako je iz objavljenih dokumenata "sve jasno i čisto", budući da postupak u Mađarskoj nije pravomoćno okončan.
</para>
<heading2>Ustavni sud RH ukinuo pravomoćnu presudu u slučaju Ina-MOL</heading2>
<para>
Hrvatski Ustavni sud je u srpnju prošle godine ukinuo prvu pravomoćnu presudu Sanaderu kojom je bio osuđen na osam i pol godina zatvora za primanje mita od mađarskog MOL-a i ratno profiterstvo u slučaju Hypo te slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.</para>
<para>Kao ključne propuste Sud je istaknuo da, među ostalim, niži sudovi nisu kvalitetno obrazložili Sanaderovo svojstvo "službene osobe", kao ni ocjenu da su ugovori koje je Vlada sklopila s MOL-om protivni hrvatskim interesima.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="010c6dba-b1c2-11eb-962b-0242ac13004b"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0104a18e-b1c2-11eb-b919-0242ac13004b"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="35aaf4d8-b1c2-11eb-83f7-0242ac13002a"/>

Hrvatska će ipak moći suditi Hernadiju 

Jutarnji list, naime, prenosi informacije mađarskog neovisnog istraživačkog portala da je Prizivni sud u Budimpešti odlučio obustaviti kazneni postupak protiv Hernadija za davanje mita.
Na taj način, a suprotno tumačenjima njegova odvjetničkog tima da je u tom slučaju donesena pravomoćna presuda pred mađarskim sudom na temelju koje Hernadi može izbjeći suđenje pred hrvatskim pravosuđem, ostavljena je mogućnost da hrvatski sud obnovi europski uhidbeni nalog protiv njega kako bi mu se moglo suditi bez ikakvih procesnih ograničenja.
Hernadi je 2013. optužen da je dao 10 milijuna eura mita Sanaderu čime je osigurao MOL-ova upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu jer je mađarsko pravosuđe, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa, odbijalo zahtjeve DORH-a da omoguće njegovo ispitivanje.
Iako hrvatsko pravosuđe nikad nije ovaj slučaj ustupilo Mađarskoj, mađarski je državni tužitelj na osnovu svoje istrage utvrdio kako Hernadi nije počinio to kazneno djelo.

Hernadi manevrom želio izbjeći suđenje u Hrvatskoj

Hernadija je u međuvremenu, zbog izgubljene dobiti od 78 tisuća eura, tužila bivša zaposlenica i jedna od dioničarki MOL-a Ilona Banheygi, tvrdeći kako joj je ta šteta nastala zbog urušavanja cijena MOL-ovih dionica nakon objave u koruptivnom preuzimanju većinskog utjecaja MOL-a u Ini. Hernadija je optužila za prijevaru i pronevjeru te davanje mita u međunarodnom odnosu.
Mediji su tada navodili kako je zapravo bila riječ o manevru kojim je Hernadi želio izbjeći suđenje u Hrvatskoj, s obzirom da je tužiteljica nevjenčana supruga člana Uprave MOL-a, koji je s Hernadijem bio jedan od glavnih pregovarača sa Sanaderom, a na Sanaderovu suđenju pred hrvatskim sudom pojavio se kao svjedok obrane.

Namještena tužba

O tome, kako piše Jutarnji, svjedoči i tajno snimljeni razgovor predsjednika Uprave poljske naftne kompanije PNK-a, kojega su otkrili i objavili ga poljski mediji, a u kojemu on među ostalim navodi kako mu se Hernadi povjerio da je spomenuta tužba dogovorena i namještena kako bi se preduhitrilo suđenje u Hrvatskoj te da će uskoro biti oslobođen optužbi.
Sud u Budimpešti je 2014. i odlučio Hernadija osloboditi optužbi za prijevaru i pronevjeru, a postupak za davanje mita u međunarodnom odnosu je obustavljen. Krajem 2014. Prizivni sud je donoio presudu u drugostupanjskom postupku, koju je Hernadijeva obrana tumačila kao pravomoćno oslobađajuću te da ju kao takvu mora prihvatiti i hrvatsko pravosuđe.

Uskok: presuda mađarskog suda ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari"

Iz Uskoka su u prosincu 2014. tvrdili kako ta  presuda nikako ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari" u odnosu na kazneni postupak koji se zbog optužbi za korupciju protiv Hernadija vodi na zagrebačkom sudu, već da je riječ o pokušaju mađarskog pravosuđa da onemogući njegovo procesuiranje u Hrvatskoj.
"Presuda suda u Mađarskoj kojom bi Zsolt Tamas Hernadi bio pravomoćno oslobođen zbog kaznenih djela prijevare i pronevjere, o čemu izvještavaju mađarski mediji, ni na koji način ne može dovesti do primjene instituta 'ne bis in idem' u odnosu na kazneni postupak koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi protiv optuženog Zsolta Tamasa Hernadija zbog kaznenog djela davanja mita, i to iz više razloga", isticali su iz Uskoka. Podsjećali su kako DORH nikada nije Mađarskoj ustupilo kazneni progon Hernadija u tom slučaju.
Neovisni mađarski portal objavio je kako je potom Hernadijeva obrana u tajnosti inicirala reviziju drugostupanjske odluke mađarskog Prizivnog suda, podneskom kojim se predlagao "pravni lijek za zaštitu zakonitosti", ali da je mađarsko Vrhovno državno odvjetništvo osujetilo taj pokušaj, utvrdivši da taj pravni lijek "nije primijenjen".
Ova odluka, piše Jutarnji list, isključuje svaku sumnju o nadležnosti hrvatskog pravosuđa u slučaju Hernadi, pozivajući se i na tvrdnje domaćih pravnih stručnjaka kako je iz objavljenih dokumenata "sve jasno i čisto", budući da postupak u Mađarskoj nije pravomoćno okončan.

Ustavni sud RH ukinuo pravomoćnu presudu u slučaju Ina-MOL

Hrvatski Ustavni sud je u srpnju prošle godine ukinuo prvu pravomoćnu presudu Sanaderu kojom je bio osuđen na osam i pol godina zatvora za primanje mita od mađarskog MOL-a i ratno profiterstvo u slučaju Hypo te slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.
Kao ključne propuste Sud je istaknuo da, među ostalim, niži sudovi nisu kvalitetno obrazložili Sanaderovo svojstvo "službene osobe", kao ni ocjenu da su ugovori koje je Vlada sklopila s MOL-om protivni hrvatskim interesima.





 VELIKI PREOKRET: 

VELIKI PREOKRET:

Hrvatska će ipak moći suditi Hernadiju

<para>
 <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/09/26/0027006.html">
 Robert Ježić, ključni svjedok u slučaju MOL-ovog preuzimanja upravljačkih prava INA-e</ulink>, navodno je otkrio USKOK-u da su se bivši premijer Ivo Sanader i predsjednik MOL-a Zsolt Hernadi dva puta vidjeli na neslužbenom susretu.</para>
<para>Ježić je navodno otkrio da su se Sanader i Hernadi prvi put sastali u Sanaderovu uredu u Vladi u svibnju 2009., dok je još bio premijer, a drugi put nekoliko mjeseci nakon Sanaderova odlaska, u jednom zagrebačkom restoranu.</para>
<heading2>Razgovor u odvojenoj prostoriji</heading2>
<para>
 <emphasis>
 <ulink url="http://www.jutarnji.hr/videosnimka-korupcije/984374/">Jutarnji piše</ulink>
 </emphasis> da su drugi susret Sanadera i Hernadija snimile nadzorne kamere restorana. Navodno se na snimci vidi kako je Sanader u jednom trenutku izvadio bateriju iz mobitela, kako bi, spekulira list, onemogućio eventualno prisluškivanje i snimanje, a potom je Hernadiju predao papirić, koji je ovaj i pročitao, nešto dopisao i zatim vratio Sanaderu.</para>
<para>Sanader i Hernadi razgovor su vodili u izdvojenoj prostoriji restorana, ograđenoj staklenim zidom.</para>
<para>Podsjetimo, Zsolta Hernadija se sumnjiči da je<ulink url="http://danas.net.hr/crna-kronika/page/2011/09/23/0233006.htm"> s 10 milijuna eura podmitio Sanadera</ulink>, a zauzvrat je MOL dobio upravljačka prava nad INA-om i izuzimanje plinskog biznisa.</para>
<para>Na članak o snimci reagirao je i MOL, odnosno šef korporativnih komunikacija tvrtke, Domokos Szollar. U priopćenju je naveo kako su interpretacije i spekulacije o dotičnoj snimci 'realistične koliko i priče iz hrvatskog crtanog filma 'Profesor Baltazar''. Opovrgavaju da je bilo ikakvih isplata ili sporazuma o isplati novca Ivi Sanaderu, kao i bilo kojem donositelju odluka prije, za vrijeme i nakon sklapanja dioničarskog ugovora između hrvatske Vlade i MOL-a.</para>
<para>cate-201011220231004</para>

Snimljen dogovor Sanadera i šefa MOL-a? 

   
      Robert Ježić, ključni svjedok u slučaju MOL-ovog preuzimanja upravljačkih prava INA-e, navodno je otkrio USKOK-u da su se bivši premijer Ivo Sanader i predsjednik MOL-a Zsolt Hernadi dva puta vidjeli na neslužbenom susretu.
Ježić je navodno otkrio da su se Sanader i Hernadi prvi put sastali u Sanaderovu uredu u Vladi u svibnju 2009., dok je još bio premijer, a drugi put nekoliko mjeseci nakon Sanaderova odlaska, u jednom zagrebačkom restoranu.
Razgovor u odvojenoj prostoriji

   
      Jutarnji piše
    da su drugi susret Sanadera i Hernadija snimile nadzorne kamere restorana. Navodno se na snimci vidi kako je Sanader u jednom trenutku izvadio bateriju iz mobitela, kako bi, spekulira list, onemogućio eventualno prisluškivanje i snimanje, a potom je Hernadiju predao papirić, koji je ovaj i pročitao, nešto dopisao i zatim vratio Sanaderu.
Sanader i Hernadi razgovor su vodili u izdvojenoj prostoriji restorana, ograđenoj staklenim zidom.
Podsjetimo, Zsolta Hernadija se sumnjiči da je s 10 milijuna eura podmitio Sanadera, a zauzvrat je MOL dobio upravljačka prava nad INA-om i izuzimanje plinskog biznisa.
Na članak o snimci reagirao je i MOL, odnosno šef korporativnih komunikacija tvrtke, Domokos Szollar. U priopćenju je naveo kako su interpretacije i spekulacije o dotičnoj snimci 'realistične koliko i priče iz hrvatskog crtanog filma 'Profesor Baltazar''. Opovrgavaju da je bilo ikakvih isplata ili sporazuma o isplati novca Ivi Sanaderu, kao i bilo kojem donositelju odluka prije, za vrijeme i nakon sklapanja dioničarskog ugovora između hrvatske Vlade i MOL-a.
cate-201011220231004 

Snimljen dogovor Sanadera i šefa MOL-a?

<para>"MOL jasno tvrdi da nije bilo nikakvih isplata niti dogovora o plaćanju niti s jednim od aktera i donositelja odluka na hrvatskoj političkoj sceni. </para>
<para>Niti izravno niti neizravno, niti prije niti nakon stvaranja Dioničarskog ugovora. MOL snažno odbacuje sve navode i optužbe po tom pitanju. Poduzet ćemo stroge pravne mjere protiv svih koji šire takve navode i optužbe", stoji u kratkom priopćenju mađarske kompanije.</para>
<para>Da bi se Mađarima prepustilo upravljanje INA-om, šef MOL-a Zsolt Hernádi navodno je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu isplatio 10 milijuna eura mita. <emphasis>Večernji list</emphasis> objavio je da je zbog toga protiv Sanadera proširena istraga, te da se kao pomagač u istražnom zahtjevu navodi bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec.</para>
<para>U austrijskom Ministarstvu pravosuđa potvrdili su da je zahtjev za proširenje kaznenog postupka protiv Sanadera iz Hrvatske poslan 10. lipnja 2011. </para>
<para>Novinari su nakon sjednice Vlade pokušali doći do komentara premijerke Jadranke Kosor, potpredsjednika Vlade Božidara Pankretića i ministra gospodarstva Đure Popijača, no oni su ih samo pozdravili i sjeli u automobile. Nitko od njih nije želio komentirati informacije o 10 milijuna eura mita koji su navodno uplaćeni bivšem premijeru.
cate-201011220231004</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201106210009006
arti-201106200520006
arti-201106090809006</para>

'Nismo podmitili Sanadera, niti bilo koga drugog!' Mađarska kompanija reagirala je priopćenjem u kojem odbacuje sve navode po kojima je MOL Ivi Sanaderu isplatio 10 milijuna eura mita. 
"MOL jasno tvrdi da nije bilo nikakvih isplata niti dogovora o plaćanju niti s jednim od aktera i donositelja odluka na hrvatskoj političkoj sceni. 
Niti izravno niti neizravno, niti prije niti nakon stvaranja Dioničarskog ugovora. MOL snažno odbacuje sve navode i optužbe po tom pitanju. Poduzet ćemo stroge pravne mjere protiv svih koji šire takve navode i optužbe", stoji u kratkom priopćenju mađarske kompanije.
Da bi se Mađarima prepustilo upravljanje INA-om, šef MOL-a Zsolt Hernádi navodno je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu isplatio 10 milijuna eura mita. Večernji list objavio je da je zbog toga protiv Sanadera proširena istraga, te da se kao pomagač u istražnom zahtjevu navodi bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
U austrijskom Ministarstvu pravosuđa potvrdili su da je zahtjev za proširenje kaznenog postupka protiv Sanadera iz Hrvatske poslan 10. lipnja 2011. 
Novinari su nakon sjednice Vlade pokušali doći do komentara premijerke Jadranke Kosor, potpredsjednika Vlade Božidara Pankretića i ministra gospodarstva Đure Popijača, no oni su ih samo pozdravili i sjeli u automobile. Nitko od njih nije želio komentirati informacije o 10 milijuna eura mita koji su navodno uplaćeni bivšem premijeru.
cate-201011220231004
Vezani članci:
arti-201106210009006
arti-201106200520006
arti-201106090809006 

'Nismo podmitili Sanadera, niti bilo koga drugog!'

<para>
 <emphasis>Večernji list</emphasis> piše kako su se u petak, nakon priopćenja Vlade, po kojem je spremna mijenjati i zakonska rješenja kako bi zaštitila interese države u Ini, na nekoliko adresa održali sastanci između predstavnika mirovinskih fondova, rovinjskog Adrisa te Vlade i Hanfe. Iz priopćenja koje je objavljeno na internetskim stranicama ministarstva gospodarstva očito je da Vlada MOL-ovo preuzimanje Ine smatra neprijateljskim, piše <emphasis>Večernjak</emphasis>.</para>
<para>Na tim je sastancima potvrđeno kako su i Adris grupa i mirovinski fondovi malim dioničarima Ine spremni ponuditi više od 2800 kuna koje je ponudio MOL. Uz to, <emphasis>Večernjak</emphasis> piše kako Adris nije zainteresiran za tek nekoliko posto dionica Ine, nego njihovi interesi idu u smjeru preuzimanja većeg paketa Ininih dionica. </para>
<para>Vlada je trenutno vlasnik 44,84 posto dionica Ine, a po zakonu o privatizaciji te tvrtke do ulaska u Europsku uniju mora svoj udio smanjiti na 25 posto plus jednu dionicu. To znači da bi već sada Adrisu mogla prodati oko 19 posto dionica Ine, što bi pak državnom proračunu donijelo oko pet milijardi kuna. </para>
<para>Mirovinski fondovi, pretpostavlja se, ne bi bili dugoročni vlasnici već bi kupljene dionice kasnije zamijenili s državom za državne obveznice ili dionice HEP-a ili Croatia osiguranja.</para>
<para>MOL je u nedjelju priopćio kako je važnost njegove ponude precijenjena i tvrdi da njezin ishod neće utjecati na prava hrvatske Vlade kao suvlasnika domaće naftne kompanije. </para>
<para>"Iznenađeni smo nagađanjima oko važnosti naše ponude. Vjerujemo da je njezina važnost jako precijenjena", stoji u priopćenju MOL-a koji je prošli tjedan izvijestio o ponudi za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici.</para>
<para>To je cijena po kojoj je MOL kupovao Inine dionice u dobrovoljnoj javnoj ponudi iz 2008. godine, a oko 60 posto veća cijena nego se trgovalo dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi. </para>
<para>U mađarskoj tvrtki ističu da je ponuda dio dugoročne i javno objavljene strategije daljnjeg povećanja vlasničkog udjela u Ini. "To je također transparentna javna prilika za više od 30.000 dioničara, a što je najvažnije za tisuće sadašnjih i bivših radnika INE koji dosad, zbog snažnog pada cijele dionica od naše dobrovoljne javne ponude, nisu mogli ostvariti stvarnu vrijednost Ininih dionica", navodi se u priopćenju MOL-a.</para>
<para>U priopćenju se podsjeća da MOL i Vlada zajednički upravljaju Inom na temelju vlasničkog udjela od 92 posto i dioničarskog ugovora koji je potpisan 2003., a proširen 2009.</para>
<para>"Neovisno o tome posjeduje li MOL više ili manje od 50 posto dionica, prava vlade u Ini zaštićena su dioničarskim ugovorom i na njih ni na koji način neće utjecati ishod naše ponude", ističe se.</para>
<para>U MOL-u navode da vlada, među ostalim, zadržava pravo na imenovanje svojih predstavnika u upravljačka tijela Ine, pravo veta na strateške odluke, pravo prvokupa MOL-ovih dionica Ine, a nepromijenjeno ostaje i pravo ponovnog otkupa u slučaju neprijateljskog preuzimanja MOL-a.</para>
<para>Grupa MOL u priopćenju naglašava da su joj interesi istovjetni vladinima, a to je učiniti Inu snažnom, kompetitivnom i uspješnom hrvatskom tvrtkom koja hrvatskom gospodarstvu daje nove vrijednosti, veće poreze i investicije te više radnih mjesta. </para>
<para>Podsjećaju da se MOL u nekoliko prilika dokazao kao pouzdan partner Ine i Hrvatske. MOL je izravno i kroz Inu investirao više od 20 milijardi kuna u hrvatsko gospodarstvo, a tijekom krize 2008. je pomogao Ini da riješi ozbiljan problem s likvidnošću i tako izravno spasio 16.000 radnih mjesta u Ini, stoji u priopćenju MOL-a. (H)</para>
<heading4>Vezani članak:</heading4>
<para>
arti-201012020803006</para>

Dragi Hrvati mi Ini želimo samo dobro 

   Večernji list piše kako su se u petak, nakon priopćenja Vlade, po kojem je spremna mijenjati i zakonska rješenja kako bi zaštitila interese države u Ini, na nekoliko adresa održali sastanci između predstavnika mirovinskih fondova, rovinjskog Adrisa te Vlade i Hanfe. Iz priopćenja koje je objavljeno na internetskim stranicama ministarstva gospodarstva očito je da Vlada MOL-ovo preuzimanje Ine smatra neprijateljskim, piše Večernjak.
Na tim je sastancima potvrđeno kako su i Adris grupa i mirovinski fondovi malim dioničarima Ine spremni ponuditi više od 2800 kuna koje je ponudio MOL. Uz to, Večernjak piše kako Adris nije zainteresiran za tek nekoliko posto dionica Ine, nego njihovi interesi idu u smjeru preuzimanja većeg paketa Ininih dionica. 
Vlada je trenutno vlasnik 44,84 posto dionica Ine, a po zakonu o privatizaciji te tvrtke do ulaska u Europsku uniju mora svoj udio smanjiti na 25 posto plus jednu dionicu. To znači da bi već sada Adrisu mogla prodati oko 19 posto dionica Ine, što bi pak državnom proračunu donijelo oko pet milijardi kuna. 
Mirovinski fondovi, pretpostavlja se, ne bi bili dugoročni vlasnici već bi kupljene dionice kasnije zamijenili s državom za državne obveznice ili dionice HEP-a ili Croatia osiguranja.
MOL je u nedjelju priopćio kako je važnost njegove ponude precijenjena i tvrdi da njezin ishod neće utjecati na prava hrvatske Vlade kao suvlasnika domaće naftne kompanije. 
"Iznenađeni smo nagađanjima oko važnosti naše ponude. Vjerujemo da je njezina važnost jako precijenjena", stoji u priopćenju MOL-a koji je prošli tjedan izvijestio o ponudi za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici.
To je cijena po kojoj je MOL kupovao Inine dionice u dobrovoljnoj javnoj ponudi iz 2008. godine, a oko 60 posto veća cijena nego se trgovalo dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi. 
U mađarskoj tvrtki ističu da je ponuda dio dugoročne i javno objavljene strategije daljnjeg povećanja vlasničkog udjela u Ini. "To je također transparentna javna prilika za više od 30.000 dioničara, a što je najvažnije za tisuće sadašnjih i bivših radnika INE koji dosad, zbog snažnog pada cijele dionica od naše dobrovoljne javne ponude, nisu mogli ostvariti stvarnu vrijednost Ininih dionica", navodi se u priopćenju MOL-a.
U priopćenju se podsjeća da MOL i Vlada zajednički upravljaju Inom na temelju vlasničkog udjela od 92 posto i dioničarskog ugovora koji je potpisan 2003., a proširen 2009.
"Neovisno o tome posjeduje li MOL više ili manje od 50 posto dionica, prava vlade u Ini zaštićena su dioničarskim ugovorom i na njih ni na koji način neće utjecati ishod naše ponude", ističe se.
U MOL-u navode da vlada, među ostalim, zadržava pravo na imenovanje svojih predstavnika u upravljačka tijela Ine, pravo veta na strateške odluke, pravo prvokupa MOL-ovih dionica Ine, a nepromijenjeno ostaje i pravo ponovnog otkupa u slučaju neprijateljskog preuzimanja MOL-a.
Grupa MOL u priopćenju naglašava da su joj interesi istovjetni vladinima, a to je učiniti Inu snažnom, kompetitivnom i uspješnom hrvatskom tvrtkom koja hrvatskom gospodarstvu daje nove vrijednosti, veće poreze i investicije te više radnih mjesta. 
Podsjećaju da se MOL u nekoliko prilika dokazao kao pouzdan partner Ine i Hrvatske. MOL je izravno i kroz Inu investirao više od 20 milijardi kuna u hrvatsko gospodarstvo, a tijekom krize 2008. je pomogao Ini da riješi ozbiljan problem s likvidnošću i tako izravno spasio 16.000 radnih mjesta u Ini, stoji u priopćenju MOL-a. (H)
Vezani članak:

arti-201012020803006 MOL: 

#preuzimanje Ine

Hrvatska će ipak moći suditi Hernadiju

Hrvatska će ipak moći suditi Hernadiju

Snimljen dogovor Sanadera i šefa MOL-a?

Snimljen dogovor Sanadera i šefa MOL-a?

'Nismo podmitili Sanadera, niti bilo koga drugog!'

'Nismo podmitili Sanadera, niti bilo koga drugog!'

Dragi Hrvati mi Ini želimo samo dobro

Dragi Hrvati mi Ini želimo samo dobro