Procjenjuje se da na gradskom deponiju ima oko 20 tisuća tih ptica koje su svoja staništa na morskim hridima odavno zamijenili smetlištima i gradovima gdje se mogu hraniti na smeću. Drastično su smanjili i populaciju gradskih vrabaca i golubova koje ubijaju.
Dolaskom turističke sezone, kada su kontejneri pretrpani, galebovi imaju hrane u izobilju, a u to vrijeme im i ptići izlaze iz gnijezda, pa se krici čuju tijekom cijele noći.
"To je životinja koja se udomaćila. Realno gledajući nema nekog svog neprijatelja kao takvog prirodnog i ustvari ne boje se ljudi. Ovo je idealna situacija za njih s obzirom na turizam, ljudi ostavljaju smeće. U tim kontejnerima nema više ni mjesta da se mogu zatvoriti tako da je normalno da su kante njima švedski stol", smatra Marin Gospić iz Zadra.
"Puno, puno smetaju. Ima ih stvarno previše. I na ovim krovovima, pošto su ravni, ploče, onda se gnijezde tu. I onda počnu u 3 ujutro galamiti i onda problem ako se smeće ne zatvori, kontejneri, onda oni tu ulete i razbacaju sve", tvrdi Željko Jurić iz Zadra.
Rješenje nije nimalo jednostavno, pogotovo sada kada je populacija gradskih galebova zajedno i s onim s deponija narasla i do 25,30 tisuća. Uništiti samo jednu sljedeću generaciju ne bi donijelo nekakav rezultat, jedan od prijedloga bio je da im se stavljaju umjetna jaja, dakle da se njihova jaja miču sa krovova zgrada, gdje se najčešće gnijezde. Na taj način su se s galebovima borili i u Istri, a tu ideju je godinama gurao gradski vijećnik Mate Lukić (HSP) koji je i gost RTL-a Danas.
Na pitanje reporterke RTL-a, Nikoline Radić, odakle ta ideja, je li bilo kakvih efekata te bi li i u Zadru to bio dobar odabir, Lukić odgovara:
"Još 2017. mi smo slušali dakle kolege iz Istarskih gradova koji su imali problem tada u razmjerima koje i mi imamo danas. Radili su prezentacije, nama su objašnjavali kako bi mi mogli na svom području spriječiti istu stvar, prošlo je skoro pet godina, a mi nismo poduzeli ništa. Sad nam se događa ono što se svakodnevno događa, a to je problem s tom životinjom. S druge strane, ja moram napomenuti da Istra koja je provodila projekt postavljanja lažnih jaja koji je trajalo 3-5 godina, nije ih nehumano istrebljivala, nego ih je slala prema većim gradovima. Znači da velik dio ovih galebova koji se nalazi ovdje je došao iz Istarskog područja", objašnjava Lukić.
Dakle to bi bila humana metoda za koju je možda sad već kasno jer treba i do 5 godina. Jedan od načina je stavljanje kontraceptiva u njihovu hranu, sugerirali su ornitolozi. No što ako to ne pokaže rezultate.
"Apsolutno je nehumano usred bijela dana napraviti odstrel, nekad su bili samo po otocima, stari boduli su razbijali ta jaja i držali nekako to pod kontrolom. Mi sad imamo samo 25 tisuća jedinki u ovom trenutku koji se nalaze na deponiju pored Zadra koji će biti zatvoren između 8-12 mjeseci i svi ti galebovi će se prebaciti u grad. Pošto mi nismo krenuli u ovaj prvi korak, dakle edukacija građana, da ih ne hrane, da zatvaraju kontejnere, mi kasnimo debelo tako da smo mi sad u situaciji gdje nemamo humano rješenje", poručio je Lukić.
Od nekadašnjeg dalmatinskog simbola, danas ga nazivaju letećom pantaganom ili štakorom. Pravi probleme po zračnoj luci, po restoranima gdje gostima krade hranu s tanjura
