On se trenutačno nalazi u ekstradicisjkom zatvoru u Dubrovniku. Reishert je uhićen zbog osnovane sumnje da je djeovao u međunarodnoj skupini stručnjaka koja je ucjenjivala argentinsku vladu i oštetila tu južnoameričku zemlju za 220 milijuna američkih dolara, piše Jutarnji list.
Sudjelovao u podmićivanju argentinskih dužnosnika
Njega se sumnjiči da se udružio u organiziranu skupinu radi podmićivanja, krivotvorenja poslovnih knjiga i evidencije te za izbjegavanje kontrole, počinjenje prijevare, ali i zbog udruživanja radi počinjenja kaznenih djela pranja novca i internetskih prijevara. Zbog svega toga prijeti mu 20 godina zatvora.
O njegovom uhićenju smjesta je obaviješteno središnjica te američki odjel Interpola, a u roku od 40 dana SAD bi trebale dostaviti zahtjev za Reishertovim izručenjem.
Za njim je u New Yorku raspisan uhidbeni nalog još u prosincu 2011. godine zbog navedenih kaznenih djela.
Jutarnji list piše, neslužbeno doznajući, da je Reishert bio zaposlenik i tehnički voditelj njemačke tvrtke Siemens Bussines Services, odnosno konzultantskog odjela njemačkog koncerna Siemens gdje je navodno radio na megaprojektima. Jedan takav, vrijedan skoro milijardu dolara - a odnosio se na zamjenu starog sustava knjiženja identifikacijskih podataka novim - argentinska je vlada 1998. dodijelila Siemensu. Zauzvrat su argentinskim dužnosnicima isplaćena mita u ukupnom iznosu od 45 milijuna američkih dolara.
Na koncu je Argentina bila dužna Siemensu
Reishert je navodno bio zadužen za uplaćivanje tog novca što je, kažu, činio tako vješto da su istražitelji jedva uspjeli utvrditi kako se radi o nezakonitim uplatama. Iako je Argentina najprije obustavila taj projekt 1999. godine, a zatim ga i ukinula 2001. godine, Reishert i njegovi suradnici nastavili su vješto podmićivati.
Istragom je utvrđeno da je Siemens od 2002. do 2007. godine na podmićivanja novoizabrane argentinske vlade potrošio još 28 milijuna američkih dolara, sve kako bi se onaj obustavljeni skupi projekt obnovio.
Istodobno su Reishert i suradnici na temelju lažnih e-mailova protiv Argentine pokrenuli arbitražni spor i tužili je zbog 500 milijuna USD očekivanog prihoda zbog DNI-projekta od kojeg se odustalo. Na koncu je Argentina morala obeštetiti Siemens za 220 milijuna američkih dolara.
