U rujnu 2005. Ivanu Boršiću se rodio sin pa je tražio slobodne dane za izlazak iz zatvora. Odobreno mu je 30 sati. Iz Lipovice je izišao 4. rujna 2005. u 8 sati. Dva sata poslije, ekipa koju je, kako se sumnja, s Antom Rosom, okupio, upala je u poslovnicu Fine te u 77 krvavih sekunda ubila dvojicu zaštitara i odnijela oko dva milijuna kuna.
Iako se Boršić povratkom u kaznionicu “pokrio”, okolnosti onoga što se događalo prije pet i pol godina, sada kada se on te još desetorica sumnjiče za šest razbojstava počinjenih od 2004. do 2008., u kojima je odneseno ukupno 6,3 milijuna kuna, polako isplivavaju na površinu. Jer Boršić je još neke pljačke za koje se sumnjiči počinio koristeći se pogodnostima slobodnog vikenda. Pri tome nije bio jedini jer je, kako se sumnja, kaznena djela za slobodnih vikenda činio i Ivica Štrk, sada također osumnjičen za sudjelovanje u krvavoj pljački Fine.
Boršić i Štrk su na slobodne vikende izlazili u skladu s tada vrijedećim zakonskim propisima. S tih su se vikenda uvijek uredno vraćali, a što oni ili bilo tko drugi u njihovoj situaciji tijekom slobodnog vikenda rade, zatvorski sustav ne može kontrolirati.
No ako ne može zatvorski sustav, možda je mogla policija kojoj se Boršić, iako je bio obvezan, tijekom jednog od tih vikenda nije javio. Da je bio u Zagrebu, u policiji su doznali tek pošto ih je poslije njegova povratka izvijestila kaznionica u kojoj je bio na izdržavanju kazne.
Kaznionica o tome nije izvijestila policiju jer sporazum o razmjeni podataka između penalnog i policijskog sustava postoji tek od konca 2009, piše Večernji list.
Pretrpani zatvori
U tome leži i odgovor na pitanje za cijelu zbrku oko slučaja Fina. Naime, koncem travnja 2006. uhićena je skupina predvođena Nenadom Filipovićem te optužena i osuđena za ubojstva zaštitara.
Boršićevo je uhićenje razotkrilo nedostatke i penalnog i policijskog sustava.
Penalnog jer nema dovoljno jaku kontrolu nad onima koji su u zatvoru, s obzirom na to da u sustavu u kojem ima mjesta za 3351 zatvorenika trenutačno boravi njih 5310. Policijskog jer su očito napravljene brojne greške u koracima.
Tako primjerice policija do sada nije istraživala tko je osoba koja je razbojnicima dojavila podatke o rasporedu prostorija, broju zaposlenika, transportu novca. Umjesto njih, to je tijekom suđenja Filipoviću pokušao dokučiti sudac Zdravko Majerović, piše Večernji list.
