Vijest o ovoj tragediji šokirala je cijelu alpinističku zajednicu jer je Edvard Retelj bio legenda hrvatskog alpinizma i jedan od najvećih hrvatskih alpinista svih vremena. Iza njega su usponi kroz sva tri velika alpska problema – zahtjevne sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna, što je osim njega u Hrvatskoj pošlo za rukom samo još Stipi Božiću s kojim je Retelj u to doba često penjao.
Retelj je cijeli niz zahtjevnih alpinističkih uspona realizirao u velikim gorjima svijeta, od Kirgistana, Tađikistana, južnoameričkih Anda pa sve Kenije gdje je s Nenadom Pivcem 1979. izveo poznati uspon kroz Diamond kuloar. Sudjelovao je i na himalajskim ekspedicijama, a u više je navrata vodio i alpinističke škole, osposobivši generacije mladih alpinista, piše Novi list. Kao višegodišnji član HGSS-a sudjelovao je i u mnogim akcijama spašavanja, između ostalog i u nedavnom spašavanju splitske alpinistice Ane Mažar u stijeni iznad Omiša.
Lavina ih bacila preko stjenovitog skoka od sedamdesetak metara
Retelj je također bio i dobar poznavatelj Kamešnice i ostatka tog planinskog područja na granici između Hrvatske i BiH u koje je često rado zalazio zimi zbog turnog skijanja i penjanja. Na Kamešnici je na skijaškoj turi bio i prije desetak dana.
Pročelnik GSS-a Vinko Prizmić je u nedjelju, kad je pronađeno tijelo alpinista, objasnio kako su trojica preživjelih alpinista koje je pogodila lavina, nađeni puno niže od mjesta gdje je naposljetku nađeno tijelo Edvarda Retelja. Lavina je alpiniste bacila preko stjenovitog skoka od sedamdesetak metara, no dok su trojica preživjelih imali više sreće pri prelijetanju te vertikale, te ih je lavina nastavila vući prema podnožju i nije ih do kraja zatrpala, Retelj je pronađen zatrpan pod snijegom nedaleko od velikog stjenovitog skoka.
