Pravosudni policajci nedavno su otkrili pokušaj Ive Komšića da prokrijumčari mobitel svojem 21-godišnjem sinu Davidu Komšiću koji je nepravomoćno osuđen na 30 godina zatvora zbog brutalnog ubojstva Kristine Krupljan. Odlučili smo provjeriti što se i koliko krijumčari u hrvatskim zatvorima.
Četiri mobitela
"Najviše se pokušavaju prokrijumčariti zatvorenicima mobiteli, droga i tablete", kaže Armin Tatarević, predsjednika Sindikata pravosudnih policajaca Hrvatske što nam je i potvrdilo i Ministarstvo pravosuđa u svojem odgovoru.
"Najčešće se bilježe neovlašteni pokušaji unosa mobilnih uređaja, materije nalik na opojne droge, opojne droge i tablete. U razdoblju od siječnja do listopada 2018. godine prilikom pokušaja unosa u kaznena tijela ukupno je pronađeno i oduzeto 32,7 grama raznih vrsta droga i materije nalik na opojne droge te četiri mobitela", navodi Ministarstvo pravosuđa.
Zakonodavne promjene
Upravo je Komšićev pokušaj krijumčarenja mobitela ukazao na važnost zakonodavne promjene. Naime, zbog hrvatskih zakona Ivo Komšić neće biti kažnjen za pokušaj krijumčarenja, dok je David Komšić dobio stegovnu mjeru od jednomjesečne zabrane dopisivanja i primanja posjeta.
Na naše pitanje koje su posljedice ako se osoba ulovi u pokušaju krijumčarenja, Ministarstvo pravosuđa nam je odgovorilo da "ovisno o statusu osobe (zatvorenik, istražni zatvorenik, prekršajni kažnjenik, osoba u prekršajnom zadržavanju, posjetitelji) koja u kazneno tijelo pokušava unijeti nedopuštene stvari ili tvari pokreće se odgovarajući kazneni, prekršajni ili disciplinski postupak, obavještava se nadležni sudac izvršenja, sudac istrage i djelatnici MUP-a koji u okviru svojih nadležnosti dalje poduzimaju potrebne mjere i radnje".
Sindikat pravosudnih policajaca Hrvatske pak smatra kako bi se dopunom Kaznenog zakona i Zakona o izvršenju zakona trebalo povećati kazne ili sankcije svim onima koji pokušavaju nešto unijeti u zatvore ili kaznionice.
"Zatvorenicima se pokušava prokrijumčariti putem posjeta, paketa, dolaskom na izdržavanje kazne, premještanjem iz druge ustanove, povratkom zatvorenika s vikenda, izlaska u grad ili nekih drugih odlazaka izvan zatvora ili kaznionice", otkrio nam je Tatarević. Kako bi se to preveniralo, uredno se provode pretrage svih osoba koja ulaze u kazneno tijelo, njihovih stvari, prostora i prostorija kaznionice ili zatvora, te vozila koja ulaze ili izlaze iz kaznenog tijela, istaknulo je Ministarstvo.
'Potrebno je više edukacije'
Sindikat pravosudnih policajaca Hrvatske navodi kako vježbenici za pravosudnog policajca na tečaju prolaze i upoznavanje s pretragama zatvorenika i prostorija, kao upoznavanje s vrstama opojnih droga, no kako je to nedovoljno.
"Potrebno je što više edukacija i seminara na tu temu provoditi tijekom rada u zatvorima i kaznionicama. Informirati i educirati pravosudne policajce o pronalasku nekih nedopuštenih stvari u drugim ustanovama, a ne stalno kriti i frizirati izvješća prema Ministarstvu i govoriti da je sve u redu", smatra predsjednik Sindikata koji ističe kako je javna tajna da nedostaje puno pravosudnih policajaca.
Davor Javorovic/PIXSELL
Ljudi su umorni i gube koncentraciju
"Nitko više ne želi za ovu plaću i pod ovim uvjetima raditi kao pravosudni policajac. Mladi svakodnevno napuštaju ovaj posao. Zbog nedostatka pravosudnih policajaca nikoga tko ima uvjete ne žele pustiti u mirovinu", navodi Armin Tatarević koji ističe kako su ljudi umorni i kako gube koncentraciju.
Predsjednik Sindikata pravosudnih policajaca Hrvatske smatra kako je potrebno zaposliti još pravosudnih policajaca.
"Potrebno je uložiti sredstva u zatvorski sustav nabavom kvalitetnog videonadzora po svim ustanovama, instalirati kamere za posjete te kupiti nove detektore metala, ručne detektore i rendgene", smatraju iz Sindikata te navode kako bi trebalo nabaviti i pse za otkrivanje opojnih supstancija i droga."
