Bivši premijer Ivo Sanader 15. veljače sjeda ponovno na optuženičku klupu zbog već pomalo zaboravljenog slučaja uzimanja sumnjivih 3,5 milijuna kuna provizije od Hypo banke 1994. godine. Slučaj kreće iznova jer je Ustavni sud Republike Hrvatske još u srpnju 2015. godine ukinuo tada pravomoćnu presudu kojom je Sanader zbog ove afere, te primanja deset milijuna eura mita u slučaju Ina-MOL bio osuđen na osam i pol godina zatvora. Samo za primanje provizije od Hypo banke prvotno je u studenom 2012. bio kažnjen s tri i pol godine zatvora, da bi mu u lipnju 2014. Vrhovni sud ublažio kaznu na tri godine. Bio je proglašen krivim za ratno profiterstvo.
Sanader je od Hypo banke tražio proviziju?
Međutim, odlukom Ustavnog suda presuda je ukinuta i slučaj vraćen na ponovno odlučivanje. Tako će se sada ponovno rasplitati je li Sanader od 1994. do 11. ožujka 1995. godine za vrijeme trajanja ratnog stanja dogovarao visoke kamatne stope na kredite u zemlji koja teško nalazila banke kod kojih bi se zadužila. Prema optužnici Sanader je kao pomoćnik ministra vanjskih poslova i kao pregovarač s Hypo bankom o uvjetima kredita za kupnju zgrada veleposlanstava iskoristio to teško stanje u zemlji koja se nalazila u ratu i tražio za sebe proviziju. Naime, sumnja se da je tijekom pregovora o uvjetima, kojima je Hypo banka odobrila kredit od 140 milijuna tadašnjih austrijskih šilinga, iskoristio svoju ulogu pregovarača i dobio proviziju koja je iznosila pet posto od odobrenog kredita. Radilo se o sedam milijuna tadašnjih šilinga.
Ustavni sud presudu je srušio zbog dva ključna razloga. Naime, u postupku protiv Sanadera, prema stavu Ustavnog suda, nije primijenjen najblaži mogući Kazneni zakon. U slučaju bivšeg premijera to bi bio Krivični zakon Socijalističke Republike Hrvatske što je bio na snazi od 1977. do 1. siječnja 1998. godine. Upravo je taj zakon vrijedio u vrijeme dok je Sanader pregovarao s Hypo bankom o kreditima za zgrade veleposlanstava, a zbog navodne zlouporabe položaja što ju je tada počinio morao je odgovarati po Članku 222. tog zakona za zloupotrebu položaja i ovlaštenja. Prema tom blažem, točnije najblažem zakonu, morala se procjenjivati njegova kaznena odgovornost u konkretnom slučaju, zaključio je Ustavni sud primjećujući kako ni Županijski sud u Zagrebu ni Vrhovni sud RH nisu objasnili zašto su u Sanaderovom slučaju primijenili Kazneni zakon iz 1998. godine.
No, možda je cijeli slučaj ipak pao u zastaru
Drugi ključan detalj o kojem će se morati voditi računa u ponovljenom postupku je pitanje zastare. Naime, slučaj Hypo bila je prva pravomoćna presuda koja je u sudskoj praksi donesena primjenom Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije utemeljenog na Članku 5. promjene Ustava 2010. godine. Zbog toga je dobila i presedansko značenje. Ustavni sud je ustvrdio kako ni Županijski sud u Zagrebu ni Vrhovni sud nisu ispitali je li kazneno djelo za koje je Sanader osuđen bilo u zastari na dan kad je na snagu stupila promjena Ustava, 16. lipnja 2010. Time su zapravo propustili utvrditi je li uopće postojala pravna mogućnost kaznenog progona, suđenja i penalizacije Sanadera za slučaj Hypo.
Ustavni sud svoj stav je čak argumentirao citiranjem pravnog stajališta Vrhovnog suda SAD-a koji je u predmetu Stogner protiv Kalifornije utvrdio da "zakon koji je donesen nakon isteka prethodno primjenjivog razdoblja zastare krši klauzulu Ex Post Facto kada njegova primjena znači oživljavanje kaznenog progona za koji je prethodno već nastupila zastara". U Sanaderovom slučaju za zlouporabu ovlasti prema Kaznenom zakonu iz 1998. godine, što ga je Županijski sud u Zagrebu primijenio, relativna zastara iznosila bi deset godina i nastupila bi 22. ožujka 2005. godine. Apsolutna zastara nastupila bi pak 22. ožujka 2015. Barem je tako zaključio Ustavni sud, a ostaje za vidjeti što će reći Županijski sud u Zagrebu
S početkom ovog ponovljenog postupka čekalo se neko vrijeme jer je optužnica bila spojena s aferom Ina-MOL u kojoj je, u međuvremenu, došlo do niza obrata budući da Zsolt Hernadi, predsjednik uprave MOL-a nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Kako se ne bi čekalo s raspletom oba slučaja, postupci su razdvojeni, te bi ovaj u kojem je Sanader sam optužen zbog uzimanja provizije od Hypo banke za nekoliko dana trebao i započeti.
