Savjeti zlata vrijedni /

Ne budite žrtva! Lopovi prate što radite. Nemojte na sva zvona razglasiti da idete na more, da ste dobili plaću...

Da biste bii opušteniji dok ste na putovanju, policija ima nekoliko savjeta da vaš dom bude siguran od provalnika

19.7.2020.

9:51

Sanja Petrović

Pixsell/Ilustracija

Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova govore kako su u prošloj, 2019. godini evidentirana 10.832 kaznena djela provalnih krađa. Statistika kaže da je broj kaznenih djela te vrste u padu.

Naime, u prvih šest mjeseci ove godine, poicija bilježi 4.395, dok je lani u istom tom periodu bilo 5.347 provalnih krađa na području cijele Hrvatske.

Zanimalo nas je ima li taj pad veze sa situacijom vezanom za koronavirus kada su ljudi bili u samoizolaciji pa samim time su bili više i kod kuće.

No, u MUP-u to ne dovode u vezu.

''Za naglasiti je kako imovinski kriminalitet, kao najbrojnija vrsta kriminaliteta, tj. kriminalitet s kojim se građani najčešće susreću, u posljednjih deset godina bilježi padajući trend. Stoga se ne može se isključivo dovesti u vezu s mjerama koje su na snazi zbog suzbijanja širenja koronavirusa'', kazali su za RTL.hr. ''Posljedica smanjenja ovih kaznenih djela kojim se u pravilu narušava tjelesni integritet, pravo vlasništva i nepovredivost doma, a što se izravno reflektira na subjektivni osjećaj sigurnosti građana, jest usmjerenost na višestruke počinitelje i recidiviste koji su zahvaljujući radu policije procesuirani i spriječeni u daljnjim kriminalnim aktivnostima'', pojašnjavaju u MUP-u.

Ističu kako je takvo stanje rezultat i iznimnog angažmana policijskih službenika koji i u vrijeme epidemije osiguravaju neometano funkcioniranje svih za život potrebnih djelatnosti, a s druge strane svojom prisutnosti na terenu djeluju preventivno.

Dobar susjed - siguran stan

Da biste bili opušteniji dok ste na putovanju, policija ima nekoliko savjeta da vaš dom bude siguran od provalnika. Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju ovih kaznenih djela jest susjedski nadzor.

Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima.

Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo, dojave policiji.

Glavna djelatnost susjedskog nadzora je strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca, smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i zastrašivanje potencijalnih počinitelja.

Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među stanovnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava mogućnost za obranu pred kriminalcima.

Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je počinio zločin

(Pixsell)

Kako smanjiti mogućnost provale?

Provale u domove i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin.

Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela.

Preporuča se:

Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.

Budite dodatno oprezni ako stvarate buku koja onemogućava da čujete posjetitelje (uključen usisavač, mikser, sušilo za kosu, glasno slušanje glazbe, itd.) ili ste u udaljenim dijelovima kuće ili dvorišta (tavan, podrum vrt, itd.). Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.

U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata, pa se osigurajte ''špijunkom'' kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje navodno zastupa.

Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu.

Provalnici često proučavaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca i sl. Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju.

Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti.

Ne pričajte svima da nekamo putujete i ne ostavljajte takve poruke na društvenim mrežama. Nemojte razglasiti ''na sva zvona'' da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu.

Idete na put - a provalnici?

Ako će vaš dom duže vremena biti prazan, zbog odlaska na godišnji odmor ili putovanja, pobrinite se da:

Novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na čuvanje kod osoba od povjerenja).

Ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, tegli za cvijeće i sličnim mjestima.

Ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići.

Organizirate da osoba od povjerenja češće prazni poštanski sandučić.

Adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja.

Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.

Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili na broj policijske postaje na području koje se nalazi vaš dom.