Glasnogovornica Ravnateljstva policije Jelena Bikić potvrdila je Hini da je hrvatski Interpol dobio od Interpola u Beču obavijest da je obustavljena potraga za Hernadijem protiv kojeg je na zagrebačkom Županijskom sudu u veljači trebalo početi suđenje u odsutnosti, ali je odgođeno zbog žalbe što dokumentacija nije prevedena na mađarski jezik.
Nikome se ne može suditi dvaput zbog iste stvari
Austrija i Njemačka su prema neslužbenim podacima suspendirale tjeralicu protiv Hernadija primjenjujući načelo po kojem se jednoj osobi ne može dvaput suditi zbog iste stvari, a to su navodno učinile pošto ih je Mađarska, koja također odbija izručiti Hernadija, obavijestila da mu se u Mađarskoj sudilo zbog istog slučaja, ali da je oslobođen.
MUP je potom zatražio objašnjene od austrijske i njemačke policije zbog čega nisu postupili prema važećoj međunarodnoj tjeralici, odnosno Europskom uhidbenom nalogu. Iz Njemačke zasad nije stigao odgovor, dok su se Austrijanci pozvali na načelo "ne bis in idem".
Ministarstvo unutarnjih poslova potom je zatražilo dodatna objašnjenja od Austrije, smatrajući da u prvom njezinom odgovoru nije argumentiran razlog nepostupanja. Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će također od te dvije zemlje zatražiti dodatna objašnjena nepostupanja po nalogu za uhićenjem Hernadija.
Uskok od ranije tvrdi da oslobađajuća presuda mađarskog suda čelniku MOL-a nikako ne može dovesti do primjene instituta "presuđene stvari" u odnosu na kazneni postupak koji se, zbog optužbi za korupciju, protiv njega vodi na zagrebačkom sudu, već da je riječ o pokušaju mađarskog pravosuđa da onemogući procesuiranje Hernadija u Hrvatskoj.
Hernadijev hrvatski odvjetnik Goran Mikuličić izjavio je Hini da nije upoznat s njemačkom i austrijaskom suspenzijom hrvatskog uhidbenog naloga, no kaže da je to individualna i suverana odluka pravosuđa zemlje koja donosi tu odluku.
SANADER OSTAJE U ZATVORU: Vrhovni sud je prihvatio žalbu Uskoka
Mikuličić: Suspenzijom se ne krši međunarodno pravo
U tom se slučaju, smatra, ne krši međunarodno pravo jer svaka zamlja u pojednim slučajevima samostalno odlučuje hoće li postupiti po Europskom uhidbenom nalogu te ima pravo, čak i dužnost, preispitati osnove koje su bile preduvjet za raspisivanje naloga.
U suprotnom bi, kaže odvjetnik, to moglo biti idealno sredstvo za borbu protiv političkih disidenata koji su morali emigrirati iz zemlje, što nije slučaj s Hernadijem, ali to kažem zato što se nalog ne provodi automatizmom već ga svaka pojedina zemlja ima pravo preispitati. No, unutar Europske komisije postoji tijelo Eurojust koje je formirano kako bi arbitriralo u nesuglasicama između pojedinih zemalja. Mišljenje tog tijela nije obvezujuće, ali je važno jer je to autoritet koji se poštuje, kazao je Mikuličić.
Zagrebački Županijski sud, na kojem se vodi postupak protiv Hernadija, je krajem listopada od Državnog odvjetništva dobilo korespondenciju koju vrše s MUP-om, odnosno hrvatskim Interpolom, doznaje se od glasnogovornika suda Krešimira Devčića. Ta korespondencija se odnosi na pitanje uhićenja, odnosno zbog čega Hernadi temeljem tjeralice, odnosno Europskog uhidbenog naloga nije bio uhićen tijekom boravka u Austriji.
USKOK prikupio gotovo tisuću stranica novih dokaza u slučajevima Hypo i Ina-MOL
Hrvatska još u listopadu uputila notu zbog Hernadijevog putovanja u Beč
Hrvatska je još sredinom listopada Austriji i Njemačkoj uputila notu zbog činjenice da je predsjednik Uprave MOL-a Zsoltan Hernandi bio na službenom putu u Beču. "Upućena je nota u kojoj pitamo zbog čega je to moguće. Mora se postupati po uhidbenom nalogu", kazao je tada novinarima Ranko Ostojić.
Mađarski MOL potvrdio je tada da je Hernadi bio na službenom putu u Beču, gdje je razgovarao s predsjednikom Uprave OMV-a Rainerom Seeleom te da je i posjećivao Njemačku zadnjih nekoliko mjeseci.
Hernadi je na crvenoj Interpolovoj tjeralici, zbog optužnice hrvatskog pravosuđa koje ga tereti da je bivšeg predsjednika Vlade i HDZ-a Ivu Sanadera podmitio s deset milijuna eura kako bi MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini. Crvena tjeralica reaktivirana je u veljači ove godine, a prvi put je raspisana u listopadu 2013. nakon što je Hernadija hrvatsko pravosuđe tražilo zbog sumnje u podmićivanje.
Presudu Sanaderu u slučaju Ina-MOL, Ustavni sud je ukinuo i vratio na ponovno suđenje pa postoji mogućnost da se u ponovljenom postupku spoje suđenja Henadiju i Sanaderu.
Početak suđenja ovisi o odluci Vrhovnog suda
Suđenje Hernadiju trebalo je početi u veljači, ali je odgođeno jer s Vrhovnog suda nije vraćen sudski spis koji je tamo završio nakon što se Hernadijeva obrana žalila što dokumentacija u tom sučaju nije prevedena na mađarski jezik koji optuženi razumije.
Mikuličić kaže da je Vrhovni sud po njegovim informacijama zatražio mišljenje od Europskog suda pravde u Luksemburgu. Kad Vrhovni sud konačno donese odluku spis će vratiti Županijskom sudu koji će potom odlučiti hoće li se postupak voditi odvojeno ili zajedno. Očekuje se da će Sanaderova obrana tražiti spajanje ta dva predmeta.
Zbog Europskog uhidbenog naloga, koji omogućuje članicama EU jednostavniji, kraći i brži postupak predaje traženih osoba od izručenja, Hrvatska je već imala zategnute odnose s Njemačkom kojoj je neko vrijeme odbijala izručiti bivše djelatnike tadašnje jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS) Josipa Perkovića i Zdravka Mustača kojima se sada u Njemačkoj sudu zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Wolfratshausenu pored Muenchena.
