"Ostajem kod obrane koju sam 2014. dao na ispitivanju u Uskoku. Nisam počinio kazneno djelo za koje me terete", poručio je direktor tvrtke Bramgrad projekti, Branko Mihaljević na novom ročištu u aferi Agram, koje je održano u ponedjeljak na Županijskom sudu u Zagrebu.
Njegova je tvrtka 2003. trebala graditi 100 stanova na Ferenščici. No, stanari okolnih zgrada su se pobunili pa je Ministarstvo graditeljstva, kojem je tada na čelu bio Ivo Banac, poništilo građevinsku dozvolu. Sve je završio na Upravnom sudu koji je nekoliko godina kasnije ukinuo Bančevu odluku, piše 24sata.
Mihaljević je na sudu potvrdio da su stanari stopirali projekt vrijedan 20 milijuna eura, zbog čega su 2004. poslali Gradu Zagrebu pismo namjere o zamjeni zemljišta. Kad im je Upravni sud vratio građevinsku dozvolu, javio im se predstavnik gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, predloživši prekid radova u zamjenu za drugu lokaciju.
"Grad Zagreb je predložio zamjenu zemljišta, a mi smo pristali projekt s čistim zemljištem na kojem smo mogli izgraditi 100 stanova zamijeniti za zemljište na Trnju koje nije bilo regulirano. Nije oštećen Grad Zagreb već Bramgrad projekti. Nanesena mi je ogromna šteta i materijalna i nematerijalna. Nisam nikoga poticao već sam nevoljko pristao na zamjenu zemljišta misleći da će to biti realizirano u godinu dana. Vještak mi je priznao 11 milijuna kuna troškova, a Grad Zagreb isplatio 7,5 milijuna kuna", rekao je u svojoj obrani Mihaljević.
Smanjenje vrijednosti na štetu Grada
Dodao je da je tražio zemljišta u Španskom ili na Malešnici, koja su bila u istoj građevinskoj zoni, no Grad Zagreb mu je ponudio zemljište na Trnju. Zamjena zemljišta je u potpunosti naplaćena 2011. godine, u jeku velike krize u građevinskom sektoru, zbog čega Mihaljević tvrdi da su mu naneseni ogromni gubici i šteta.
On je u aferi Agram optužen upravu za tu zamjenu zemljišta. USKOK je u tom slučaju optužio i pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, bivšu pomoćnicu pročelnice Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić i bivšu načelnicu Odjela za pravne poslove unutar Sektora za pravne poslove Grada Zagreba Koraljku Rožanković Uremović. Tužitelji tvrde da su oni znali da je vrijednost zemljišta koje Grad Zagreb daje Bramgradu višestruko veća od one koju je tvrtka nudila Gradu. Dakle, bila je riječ o izravnom pogodovanju.
Lažne specifikacije i računi
Mihaljevića terete da je lažirao specifikaciju troškova na lokaciji Leprovička-Ivekovićeva u iznosu od 9,6 milijuna kuna te Gradu Zagrebu predao četiri lažna računa i natjerao ih na priznavanje troškova selidbe s gradilišta od 7,5 milijuna kuna, čime je Grad oštećen za ukupno 20 milijuna kuna.
Bravić je napravila izračun vrijednosti zemljišta tako da je umanjila razliku na izravnu štetu Grada Zagreba, a Rožanković Uremović je po naredbi sastavila prijedlog Zaključka o iskazivanju interesa za realizaciju zamjene zemljišta te u njega uvrstila lažnu vrijednost zemljišta. Predugovor je sklopljen 2006., a do 2011. su sklopljena još tri aneksa, kojim se prolongiralo zaključenje, jer nije bila izvršena parcelacija. Svi optuženi tvrde da Grad Zagreb nije oštećen u ovoj zamjeni zemljišta.
