Crkvu počeli shvaćati kao servis

Slovenski biskupi zabrinuti su padom vjernosti svoje pastve od zadnjeg plenarnog sabora održanog prije deset godina, a uzroke vide u nastavku opće sekularizacije društva, posebno u ideologiji potrošnje.

Iako se u najvećem broju smatraju katolicima i pripadnicima Crkve koju drže "čuvaricom tradicije", kod suvremenih Slovenaca su vjerski osjećaji u padu, konstatacija je iz pastoralnog plana Slovenske biskupske konferencije za idućih pet godina koji je ovih dana upućen u biskupije i župe.

Dokument među ostalim navodi da neki vjerski sociolozi u Sloveniji zato već govore o "recesiji vjere" i "vjeri ispražnjenoj sadržaja", što je i razlog za potrebu novog i aktivnijeg pastoralnog djelovanja i novu evengelizaciju.

Slovenci, prema istom dokumentu, spadaju među europske narode koji najmanje mole. Biskupi ocjenjuju da to nije samo posljedica "protuvjerske" borbe iz vremena komunizma koja je pustila tragove na više generacija nego i "modernog razmišljanja" kako je vjera privatna stvar.

Uz to, tvrde da je konzumizam doveo do svojevrsnog "kulturnog preokreta" i masovne promjene mentaliteta kod ljudi, pa i onih koji pripadaju crkvi.

"Čovjek je sve više okrenut vlastitoj koristi i užitku, dok širu vjersku, ali i političku zajednicu, shvaća kao sebi namijenjen servis. U skladu s tim afirmirali su se permisivni odgoj i površna medijska i čitateljska kultura, usmjerana na zabavu. Duhovnost se svela na traženje ljekovitih učinaka ove ili one duhovne prakse na dušu i tijelo", navodi se u ocjeni stanja u katoličkoj zajednici.

Religiozno buđenje i nemir karakterističan za devedesete godne prošlog stoljeća pretvorili su se u sve izrazitije pojave bezbrižnosti, moralnog relativizma i ideologijske rascijepljenosti. U slovenskom se društvu produbljuju negativni učinci sekularizacije, ocjenjuju biskupi.

U konstataciji stanja, biskupi navode da je slovenski katolik u zadnjih desetak godina postao "izborni vjernik" jer sam odlučuje kojim će vjerskim obredima i sakramentima pristupiti, postupajući tako kao kupac u šoping-centru.

Kao potkrepu stajalištu da se Slovenci udaljavaju od osobne vjere i tradicionalnih katoličkih dogmi, biskupi upozoravaju i na "apsurd" iz jednog religijskog istraživanja: 70 posto Slovenaca tvrdi da pripadaju katoličkoj crkvi, 55 posto da vjeruju u Boga, dok je broj onih koji vjeruju u vječni život još i manji, samo 30 posto.