Ministar financija Mato Crkvenac najavio je danas da će Vlada početkom studenoga Hrvatskom državnom saboru dostaviti prijedlog rebalansa ovogodišnjega proračuna.
Početkom studenoga Saboru će, zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu i fiskalnom projekcijom za iduće tri godine, biti dostavljen prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je novinarima u Saboru Mato Crkvenac. Radi se kaže, samo o tehničkom rebalansu, odnosno unutarnjoj preraspodjeli proračunskih sredstava, a povećanje tekućih rashoda predlaže se u iznosu od svega 173 milijuna kuna, zaključio je ministar financija.
Ogovarajući, pak, na zastupnička pitanja tijekom aktualnog sata u Zastupničkom domu Saboraministar je rekao da je razvijen model kako bi se ta štednja isplatila do kraja godine. Osigurana štednja bila je dio naslijeđenih dugova od bivše Vlade u iznosu od 9,5 milijardi kuna. Do kraja ove godine bit će podmireno ukupno 8,7 milijardi kuna od tih dugova, najavio je Crkvenac.
Odgovarajući na pitanje zašto Vlada još nema strategiju, cjelovit program razvitka gospodarstva, potpredsjednik Vlade Slavko Linić je podsjetio da je Vlada izradila program rada koji je prihvaćen u Saboru, a da potrebe za posebnom strategijom nema.
Premijer Ivica Račan dodao je kako Vlada radi na izradi strategije razvoja Hrvatske u što su uključeni mnogi stručnjaci iz različitih područja. Zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu, Vlada će ponuditi strateški okvir za razvoj gospodarstva, zaključio je Račan.
Linić drži da su ubrzana privatizacija, rješavanje problema državnog portfelja, fiskalna politika usmjerena na rasterećenje gospodarstva i poticaji za investitore, mjere kojima Vlada operacionalizira svoj program, a kojemu je osnovni cilj da se država više ne miješa u gospodarstvo.
Na pitanje Dine Debeljuha (IDS) zašto nastaju sporovi između poduzeća u državnom vlasništvu, pri čemu je naveo primjere sporova između HŽ-a i Ine, te Pazinke i HEP-a, Linić je odgovorio da se radi o pitanju odgovornosti uprava. Odluka je Vlade da uprave moraju sjesti za zajednički stol i dogovoriti načine otplate starih dugova - ili ih reprogramirati, ili otpisati. No, sve nove isporuke, istaknuo je Linić, moraju se plaćati kako se ne bi stvarale nove dubioze. Neodgovorna Uprava HŽ-a donijela je odluku da Ini ne plaća nove isporuke nafte i zato je Ina odbila isporučiti naftu HŽ-u. Ta je Uprava ovih dana smijenjena, a nova je potpisala ugovor o plaćanju novih isporuka, dok će se problem starih dugova riješiti u idućih 30 dana, rekao je Linić.
Na pitanje što se čini kako bi se spriječile zlouporabe u sustavu poticaja u poljoprivredi, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić kazao je kako sadašnji sustav nije primjeren, te da se priprema reforma kako bi poticaji išli izravno poljoprivrednom proizvođaču.
Ingrid Antičević-Marinović (SDP) pitala je, pak, zašto je u ovoj godini zabilježen rast gospodarskog kriminala, a ministar unutarnjih poslova Šime Lučin odgovorio joj je da su ta djela počinjena prije, a ne u ovoj godini. Statistički porast gospodarskog kriminala posljedica je velikog broja prijava podnesenih ove godine i veće učinkovitosti policije, kaže Lučin. Dodao je kako, primjerice, samo zadnjih 18 velikih predmeta iz područja gospodarskog kriminala obuhvaćaju, novčano izraženo, više od tri milijarde kuna, od čega samo na grupaciju Gucić otpada oko 800 milijuna kuna.
Odgovarajući na pitanje što je s posebnim 25 postotnim dodatkom na plaće zdravstvenim djelatnicima na područjima od posebne državne skrbi, ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina kazala je kako je bivša Vlada polovicom 1998. ukinula taj dodatak. Nova je Vlada u ovogodišnjem proračunu predvidjela sredstva za isplatu tih dodataka, ali samo za ovu godinu. Za dugove od polovice 1998. do početka ove godine, novaca nema, zaključila je ministrica.
