slučaj đureković /

Čitana presuda Krunoslavu Pratesu za suučesništvo u ubojstvu

Image
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Državno odvjetništvo je zaključilo kako se radi o ubojstvu iz 'kako se čini, političkih razloga, dakle iz posebno niskih pobuda'. Optuženi su se tijekom prvog dana suđenja preko svojih odvjetnika izjasnili kako se zasad neće očitovati o događajima ili osobama tijekom suđenja.

20.10.2014.
8:19
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
VOYO logo

Najveći dio prvog dijela drugog ročišta u procesu koji se u ponedjeljak, pred Višim pokrajinskim sudom u Muenchenu, nastavio protiv bivših pripadnika jugoslavenskih i hrvatskih službi sigurnosti, Zdravka Mustača i Josipa Perkovića zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića, protekao je u čitanju presude Krunoslavu Pratesu koji je 2008. osuđen zbog suučesništva u istom ubojstvu.

Nakon detaljnog uvida u Pratesov životopis, u presudi se navodi na koji je način došlo do susreta s Josipom Perkovićem koji je Pratesu, koji je bio aktivan na hrvatskoj emigrantskoj sceni, sedamdesetih godina pristupio s prijedlogom da za Službu državne sigurnosti izvješćuje o stanju na hrvatskoj emigrantskoj sceni, posebice okupljenoj oko Hrvatskog narodnog odbora. Prates je pred sudom naveo da mu je Perković prijetio ukoliko ne pristane na suradnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U presudi se spominju i motivi Đurekovićeva ubojstva. Oni, kako zaključuje presuda, dolaze iz tadašnjeg samog političkog vrha SFRJ točnije od člana Predsjedništva Mike Špiljka. Njegov sin Vanja je navodno bio uključen u malverzacije devizama u naftnoj kompaniji Ina, u što je bio upućen i Đureković, koji je kao i Vanja Šiljak obavljao visoke dužnosti u Ini početkom osamdesetih.

Nakon što su istražni organi iz Beograda pokrenuli istragu zbog sumnje u pronevjeru u Ini, Špiljak je shvatio da bi istraga protiv njegovog sina mogla naškoditi i njegovoj političkoj karijeri te se, kako se navodi u presudi, obratio tadašnjem visokom dužnosniku u Centralnom komitetu SKH Juri Biliću sa zahtjevom da se Đureković likvidira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bilić je to, prema navodima, odbio smatrajući da se Đurekovića ne može samo tako likvidirati u samoj zemlji nego da Đurekovića, koji je još od početka sedamdesetih slovio kao hrvatski nacionalist, treba prijetnjama otjerati u emigraciju gdje bi ga se, pod optužbom da radi protiv SFRJ, moglo lakše likvidirati. Bilić je s pripremom ubojstva obratio tadašnjem voditelju Hrvatskog SDS-a Zdravku Mustaču koji se opet obratio Josipu Perkoviću sa zadatkom organizacije i pripreme ubojstva.

Suđenje se nakon pauze nastavlja čitanjem zadnjeg dijela presude iz 2008. te još nekih dokumenata koje je sudu dostavila obrana Josipa Perkovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo