Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda u četvrtak će odlučivati o produljenju istražnog zatvora zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je u Remetinec vraćen 10. ožujka, nakon proširenja Uskokove istrage u slučaju Agram.
Uskok je tražio da Bandić i dalje ostane 'iza rešetaka', a prihvati li sud posljednji zahtjev tužiteljstva, istražni bi mu se zatvor mogao produljiti sve do lipnja. Bandić će zbog ročišta koje je zakazano za 13 sati biti doveden iz Remetinca, a njegova obrana ne otkriva hoće li tražiti da se zatvor zamijeni nekom drugom mjerom opreza ili jamstvom, nakon što je prvo jamstvo od 15 milijuna kuna završilo u državnom proračunu zbog 'utjecaja' na Uskokovu svjedokinju Vidu Demarin.
Istraga protiv Bandića proširena je nakon što je Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.
Tužiteljstvo sumnja da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zaklade sačinio i potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su pronađene tijekom pretraga, među ostalim i u Bandićevoj vikendici, iako su umjetnine zapravo bile poklonjene njemu, a ne Zakladi.
U aferi Agram Bandić je isprva osumnjičen da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji 2010. zakinuo državni proračun. Ukupnu 'štetu' tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.
Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika udruzi U ime obitelji prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma Birajmo zastupnike imenom i prezimenom priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu vratio tužiteljstvu na doradu.
