"Vlada neće inzistirati na toj odredbi", rekla je Željka Antunović za rasprave u parlamentu o Vladinu prijedlogu zakona o HRT-u.
Potpredsjednica je rekla da će Vlada prihvatiti i većinu argumentiranih primjedbi koje su Vladinom prijedlogu uputili saborski zastupnici te pozvala na široku javnu raspravu i postizanje parlamentarnog konsenzusa oko konačnog zakona o HRT-u.
Većina parlamentarnih stranaka usprotivila se zakonskom ukidanju novinarskih komentara, smatrajući da takav Vladin prijedlog ne može biti opravdan zlouporabom komentara prijašnjih godina.
Ukidanje komentara podržao je jedino klub SDP-a, u ime kojega je Ingrid Antičević-Marinović rekla kako bi njihovo zadržavanje značilo "daljnji poticaj za prodor posebnih, naročito stranačkih interesa" na HRT-u.
Sabor je objedinjeno s Vladinim prijedlogom raspravio i onaj Jadranke Kosor, zastupnice HDZ-a. Namjera oba predlagača jest transformacija HRT-a iz državnoga u javni medij.
"Javna televizija jest ona koja se emitira za javnost i koju javnost financira i kontrolira", rekle su i Jadranka Kosor i Željka Antunović, obrazlažući prijedloge zakona.
Prijedlozi im se, međutim, razlikuju u još tri ključne točke.
Vlada predlaže privatizaciju trećeg radijskog i televizijskog programa, dok J. Kosor smatra da to ne treba činiti, posebno kad je riječ o trećem programu radija - "kulturne i nacionalne institucije već 40-tak godina".
Protiv privatizacije 3. radijskog programa, uz sličnu argumentaciju, izjasnila se i većina klubova zastupnika.
Nadalje, Kosor predlaže da Vijeće HRT-a čini 29 članova, od čega bi šestoro birao parlament među zastupnicima, a ostale bi izravno imenovale institucije, udruge, Katolička crkva i ostale vjerske zajednice.
Vlada, pak, smatra da bi Vijeće trebalo imati 15 članova koje će dvotrećinskom većinom imenovati Zastupnički dom Sabora na temelju javnog natječaja. Po tom prijedlogu, zastupnici ne bi mogli biti članovi Vijeća HRT-a.
I na kraju, prijedlog Jadranke Kosor ne predviđa izdvajanje poslovne jedinice Odašiljači i veze iz sastava HRT-a.
Vladin prijedlog da ona postane društvo s ograničenom odgovornošću, potpredsjednica Vlade objasnila je, pak, tvrdnjom kako bi se time dobila jednaka dostupnost odašiljača svim zainteresiranima.
Neslužbeno se procjenjuje da je vrijednost Odašiljača i veza oko 9 milijuna njemačkih maraka, rekla je Željka Antunović.
