niže uspjehe /

Akademska zajednica na nogama: mlada znanstvenica bez posla

Priča o mladoj hrvatskoj znanstvenici Rosi Karlić, koju smo objavili prošli tjedan, na noge je digla akademsku zajednicu. Iako ona iza sebe ima četiri uspješena rada, od kojih je posljedni objavljen u uglednom časopisu Nature, za stalno zaposlenje na fakultetu mora imati njih devet što znači da bi uskoro mogla ostati bez posla

24.2.2015.
18:13
VOYO logo

Iako je njezin posljednji, četvrti znanstveni rad objavio prestižni časopisa Nature, a njeno istraživanje o raku bi jednog dana moglo pomoći u borbi protiv zloćudne bolesti - u Hrvatskoj Rosa Karlić još uvijek nema uvjete da se zaposli u znanosti.

"Meni treba devet radova za napredovanje u sljedeće dvije godine, ali isto tako ne mislim da je to poticajno za mlade znanstvenike, jer ako je bitan samo broj radova za napredovanje, naravno da nas to potiče da u neku ruku štancamo što više radova", rekla je Karlić, molekularna biologinja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je jedna od rijekih zemalja u kojoj broj, a ne kvaliteta znanstvenih radova, određuju napredovanje.

"U nekakvom nogometnom žargonu zamislite si da vaša karijera ovisi o tome koliko ste odigrali nogometnih utakmica, a uopće ne ovisi o tome koliko ste golova postigli, niti koliko ste ih obranili", kazao je Kristian Vlahoviček, profesor na Prirodoslovno matematičkom fakultetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Takvu igru određuje Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, a na snazi je onaj iz 2006. godine, jer je Ustavni sud prije dvije godine ukinuo Pravilnik koji su mnogi zvali malom reformom znanosti. Bivša predsjendica Nacionalnog vijeća za znanost, koje je donijelo taj Pravilnik, smatra da bi novi trebao znanstvenicima poput Rose omogućiti da ostanu na fakultetu.

"Znači da se uzme u obzir da ako se može objavljivati u najboljim časopisima s najjačim faktorima učinka da se ta kvaliteta uzme u obzir. I da se ta kvaliteta uzme u obzir I da se takvi radovi vrednuju kao dva, tri ili četiri neka druga rada", rekla je Maja Vehovec, bivša predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost.

Kako doznajemo, novo vijeće za znanost radi na novom Pravilniku, koji bi trebao uzeti u obzir specifičnosti znanstvenih područja i inzistirati na kvaliteti. I Igor Štagljar, jedan on naših najboljih znanstvenika s kanadskom adresom, smatra da ovakva pravila mlade znanstvenike tjeraju iz Hrvatske.

"Takva znanstvenica, takvog kalibra bi se ovdje u Kanadi ili SAD-u bez problema kandidirala za mjesto asistentskog profesora, čak i na top deset sveučilišta", kazao je Štagljar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O odlasku iz Hrvatske Rosa zasad ne razmišlja. Nada se ostanku na fakultetu na kojem će nizati još veće uspjehe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo